4Dportal

Znanstvenici planiraju probušiti svoj put sve do Zemljine jezgre u potrazi za prvim takvim uzorcima ikada. Unatoč tome što je ovakva ekspedicija ambicija znanosti već stoljećima slijedi tek prvi pokušaj u praksi...

Nekada je glavni problem bušenje bila tehnologija, no danas uz japanske brodove-bušilice ova ideja napokon može postati i praksa. 10 km dužine ove bušilice uz nove tehnologije bušenja, materijal i mazivo omogućuje pokušaj polaska ka središtu planeta.

Unatoč svemu navedenom projekt bi s radom trebao početi tek 2020. godine što daje pravo teoretičarima zavjere koji vjeruju u teoriju "šuplje zemlje" i samim time znanost namjerno odugovlači ovaj ne tako kompliciran zahvat. To dobiva na relevantnosti kada znamo da je glavni razlog današnjeg odugovlačenja projekta nedostatak financija...

Japanski znanstvenici imaju zanimljiv i neobičan zadatak da postanu prvi koji će probušiti rupu toliko duboko u Zemlji da ona prođe kroz omotač jezgre.

Omotač jezgre je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjski tekući dio, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore. Proteže se do 2.900 km dubine i zauzima 70% Zemljine zapremine.

Tim japanskih znanstvenika će za ovaj pothvat koristiti brod s velikom bušilicom s ciljem dolaska do traženog sloja. Istraživači iz Japanske agencije za znanost i tehnologiju (JAMSTEC) kažu da se nadaju da će tako otkriti više o tome na koji način je naša planeta formirana i od čega se sve sastoji omotač jezgre.

Granica između kore i omotača jezgre naziva se Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno 'Moho'. 'Moho' je granica na kojoj se brzina sezmičkih potresa naglo mijenja. Dubina na kojoj se nalazi 'Moho' varira od 5 km ispod oceana do 80 km u nekim planinskim regijama poput Tibeta.

Dio koji se nalazi točno ispod kore sastavljen je od relativno hladnih stijena. Ovaj snažni sloj izgrađen od kore i gornjeg dijela naziva se litosfera čija debljina također varira, ali u prosjeku se proteže do 100 km dubine.

Natsue Abe, jedan od članova ovog znanstvenog tima rekao je za CNN da oni zapravo ne znaju od čega se omotač jezgre sastoji.

- Mi, zapravo, ne znamo točan sadržaj. Samo smo vidjeli neke od materijala, kamen je divan,  žućkasto-zelen -. rekao je Abe.

Znanstvenici su i ranije istraživali omotač zemljine jezgre, ali JAMSTEC želi biti prva agencija koja će otići brodom u duboke vode i tamo bušiti. Oni to planiraju provesti na tri lokacije u Pacifiku - kod obala Havaja, Meksika i Kostarike. Početak bušenja bi trebao početi najkasnije do 2030. godine.

Za tu svrhu znanstvenici će koristiti najnapredniji brod za bušenje, čija će bušilica proći kroz četiri kilometra dubine oceana sve do njegovog dna, a zatim će proći kroz još šest kilometara Zemljine kore dok ne stigne do omotača.

Hrvat otkrio moho sloj

Moho sloj odvaja Zemljinu koru od plašta. Hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić otkrio ga je 1910. godine.

Prvi je išao u Zemljino srce

Pisac Jules Verne bio je pionir znanstvene fantsatike. Knjigu 'Put u središte Zemlje' napisao je 1864.

>> Putovanje u unutrašnjost Zemlje

>> Put u središte Zemlje >> Mogućnosti ili legende?

>> Postoji li civilizacija ispod površine Zemlje?

>> Antarktika - Misteriozni kontinent

>> Podzemni grad od soli u Poljskoj

>> Drevna gmazovska civilizacija ipak postoji!

>> Otkriven drevni reptilski grad ispod Los Angelesa?

>> Strogo čuvana tajna vojske SAD: Pronađena civilizacija duboko ispod leda Antarktika