Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Batat - zdrava delicija

14068

 

Batat je višegodišnja povrtna kultura, koja se u Hrvatskoj u komercijalnom uzgoju rabi kao jednogodišnja kultura. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena i mlado zeleno lišće.

Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.

Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda.  Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje).

U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje, ali nakon detaljnih petogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, možemo napokon očekivati da će se od ove jeseni batat naći i na hrvatskim tržnicama. Na engleskom se govornom području batat naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Mnogo je sorti batata, ali najčešće se rabe sorte narančaste boje kožice i mesa, crvenoljubičaste boje kožice i bijelog mesa te bijele boje kožice i mesa.

Hranidbena i zdravstvena svojstva

Batat je visokoenegetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.).

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 - 3 puta tjedno, i to do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju. Za jelo se batat može upotrijebiti i spremati kao krumpir; kuhan, pečen, pržen, pire i sl.

Kuhanje na pari bolje je nego kuhanje u vodi, a radi čuvanja okusa i arome, kuhati ga treba 30-40 minuta. Batat se može peći na iste načine kao i krumpir i pripremati kao samostalno jelo ili kao prilog uz mesna jela. Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se preraditi u brašno, pire, čips itd. Osim za ljudsku prehranu batat je vrlo vrijedna namirnica i za hranidbu domaćih životinja (upotrebljavaju se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskima gospodarstvima.

Uzgoj batata

Batatu je za kvalitetan rast i razvoj potrebno 3-5 mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, "presadnicama" (ukorijenjenim izbojima iz korijena), pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja na otvorenom u kontinentalnom se dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temeperaturu i vlagu i nakon 2 mjeseca spremne su za sadnju. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom.

Razmaci sadnje najčešće su 1,2 m x 0,3 m-0,4 m, odnosno treba ih prilagodit raspoloživim strojevima za postavljanje PE- malča i strojevima za berbu. Takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 do 27 000 biljaka/ha. Prije malča ispod se postave cijevi za natapanje kapanjem (što je važnije u uzgoju u mediteranskom dijelu Hrvatske). Neposredno prije sadnje na PE-malč foliji se izbuše rupe na navedene razmake i presadnice se sade. Nakon sadnje presadnice je potrebno zalijevati (natapati) 3-4 dana tako da se što prije dobro ukorijene, a potom zalijevanje više nije nužno, osim u izuzetno sušnim godinama u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Treba paziti na plodoredu, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon 3 godine. Izbjegavati treba tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima. U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.

Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, već svakako na malč od crne PE- folije, jer malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata. Tijekom vegetacije potrebno je suzbijanje korova međuredno (odnosno između folija), dok se vriježe posve ne razrastu, pa tako zaguše i spriječe korov u rastu. Tijekom proizvodnje batata ne nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetnicima (osim na izuzetno zaraženim i neodržavanim tlima).

Neki zemljišni štetnici (žičnjaci, klisnjaci, nematode i sl.) mogu napraviti djelomična oštećenja, ali ne s velikim posljedicama za prinos, osim što će se zbog sporadičnih bušotina na korijenu pokvariti izgled korijena. Za sprječavanje takvih oštećenja mogu se upotrijebiti zemljišni insekticidi, ali strogo poštujući upute o primjeni. Nadzemni dijelovi batata (lišće) mogu biti oštećeni napadom pipa ili sličnih kukaca, koji grizu ili buše lišće. Upotrebom insekticida takve se štete mogu smanjiti. Tijekom uzgoja nema većih opasnosti od gljivičnih bolesti i nije potrebna preventivna zaštita. Ako se pri kraju vegetacije zbog previsoke vlage pojave određene gljivične bolesti (trulež korijenova vrata i sl.), potrebno je korijenje vaditi ranije. Zbog mogućih napada miševa i voluharica također je poželjno vaditi korijenje prije kraja listopada.

Berba batata

Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba treba dovršiti prije mraza. Batat dolazi u tehnološku zriobu već za 80 dana, što se može najjednostavnije provjeriti rezanjem vriježa, u kojih se u zriobi pojavljuje bijeli gusti sok, što je očit znak pune tehnološke zriobe. Nakon vađenja korijenje se klasira i priprema za skladištenje, odnosno prodaju. Tržnim se korijenovima smatraju oni veći od 150 g, bez većih oštećenja kožice. Budući da u berbi nastaju oštećenja korijenova, nužno je prije skladištenja sve oštećene odvojiti od zdravih.

TROŠKOVI ULAGANJA U PROIZVODNJU

Batat je odlična kultura za proizvodnju u malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, "presadnice", natapanje, vađenje berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Na temelju prinosa od 20 t/ha, a na osnovi veleprodajne cijene 7-10 kn/kg (koja još nije do kraja određena jer se batat tek počeo pojavljivati na tržištu u Hrvatskoj), može se očekivati dobit od oko 80.000,00 kn/ha. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg .

Podaci o prosječnom prinosu (prema dosad obavljenim istraživanjima) od 25 t/ha ohrabruju jer pokazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno. Preliminarna istraživanja o mogućnostima prerade pokazala su da je za preradu u čips povoljnija sorta crvene boje kožice i bijele boje mesa, koja ima više suhe tvari (30 %), a za pire je prihvatljivija sorta narančastog mesa.

EVO I NEKIH JELA OD BATATA

ŠPAGETE U MEDITERANSKOM UMAKU (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:

500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 žlice svježeg peršinovog lista, usitnjenog
200 g šampinjona, narezanih na kriške
150 g maslina bez koštica
1 žlica kapara
700 g batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice
3 – 4 lista svježeg bosiljka, usitnjenog (ili ½ žličice sušenog bosiljka)
1 dl bijelog vina
250 ml vrhnja za kuhanje
2 žlice parmezana
⅓ žličice metvice, sušene (po želji)
sol
papar

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, s dodatkom žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
U manjoj posudi smiješajte maslinovo ulje, češnjak i peršinov list.
U dubljoj tavi zagrijte mješavinu ulja i začina, i na njoj pržite šampinjone 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pržite 3 minute.
Dodajte masline, kapare, bosiljak, vino i vrhnje za kuhanje te kuhajte 1 – 2 minute.
Dodajte još malo soli, malo papra i metvicu.
Ocijedite špagete. Prelijte po njima umak i posipajte parmezan.


ŠPAGETE CARBONARA S BATATOM (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
500 g špageta
3 – 4 žlice maslinovog ulja
1 crveni luk, usitnjen
2 režnja češnjaka, usitnjena
100 g šunkarice, narezane na kockice
malo slanine, narezane na kockice
400 g batata, oguljenog i narezanog na kockice
250 ml vrhnja za kuhanje
½ žličice kopra
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
prstohvat origana (po želji)
sol
papar
parmezan ili dimljeni sir, naribani

Priprema:
U zasoljenu, kipuću vodu, uz dodatak žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju.
Na maslinovom ulju lagano pržite crveni luk dok ne omekša.
Dodajte češnjak, šunkaricu i slaninu te pirjajte 2 – 3 minute.
Dodajte batat i malo soli te pirjajte 7 – 8 minuta.
Dodajte vrhnje za kuhanje, kopar, peršinov list, origano i malo papra te kuhajte 1 – 2 minute.
Ocijedite špagete te ih prelijte umakom.
Posipajte parmezan ili dimljeni sir.



LAZANJE OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 – 6 osoba)

Sastojci:
1 pakovanje gotovog tijesta za lazanje
2 žlice margarina
1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice
350 g svježih bukovača
3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena
½ žličice ružmarina, sušenog
1 žličica kadulje, sušene
½ žličice origana, sušenog (po želji)
bešamel umak
5 dl pasirane rajčice
200 g trapista, naribanog
sol
papar



Priprema:

Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu.
Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta.
Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre.
Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade.
U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, ⅓ sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, ⅓ sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira.
Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.



RIŽOTO OD BATATA I BUKOVAČA (za 4 osobe)

Sastojci:
3 – 4 žlice ulja
1 crvena paprika, izrezana na kockice
1 žuta paprika, izrezana na kockice
400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice
150 g bukovača, izrezanih na kockice
200 g riže
3 režnja češnjaka, usitnjena
2 lovorova lista
1 dl bijelog vina
5 – 6 dl vode
prstohvat kopra, sušenog
prstohvat ružmarina, sušenog
1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog
1 žličica Vegete
sol
papar

Priprema:
Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute.
Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute.
Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta.
Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana.
Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.

 

Preneseno sa:   http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=10750

Tags:
Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Na rubu znanosti - Ratko Martinović: Društveni inženjering (2017.)

Na rubu znanosti - Ratko Martinović: Društveni inženjering (2017.)

Društveni inženjering je disciplina društvenih znanosti u kojoj se razmatraju pokušaji utjecaja na društvo u cjelini. Vlade, mediji i interesne skupine predstavljaju društvene inženjere koji nastoje ostvariti željene karakteristike, kretanja,...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:1087

Više...
NAPOKON! Umro David Rockefeller

NAPOKON! Umro David Rockefeller

Preminuo je jedan od najvećih genocidaša u povijesti.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:7018

Više...
PROGRAMIRANJE UMA: Obrazovni sustav

PROGRAMIRANJE UMA: Obrazovni sustav

Na internetu se pojavio novi video koji zorno prikazuje kako funkcionira obrazovni sustav, odnosno indoktrinacija. Prvo pitanje koje se postavlja je što to zapravo djeca uče u školama.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3438

Više...
Zašto plaćamo najskuplju pretplatu u Europi? HRT dnevno ovrši 274 neplatiša pretplate

Zašto plaćamo najskuplju pretplatu u Europi? HRT dnevno ovrši 274 neplatiša pretplate

Prestanete li pušiti, logično - više si ne kupujete cigarete, no prestanete li gledati programe HRT-a, nelogično - pretplatu i dalje morate plaćati. Iz džepova hrvatskih građana tako se u...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4120

Više...
BIH: Potukli se masoni u Velikoj loži BIH

BIH: Potukli se masoni u Velikoj loži BIH

Bosanskohercegovački mediji su objavili vijest da je 22.06.2016. na izbornoj skupštini Velike masonske lože BiH u Sarajevu došlo do fizičkog obračuna u kojem je najteže stradao Meštar lože Edvin Dervišević,...

Komentari(3) Klikova:8600

Više...
Šokantne ilustracije koje prikazuju kako bi ljudima bilo da su na mjestu životinja

Šokantne ilustracije koje prikazuju kako bi ljudima bilo da su na mjestu životinja

Zamislite paralelan svemir u kojem su životinje dominantnije od ljudi i tretiraju nas kao što mi njih tretiramo. Prilično zastrašujuće, zar ne?

Budi prvi i komentiraj! Klikova:10939

Više...
THC-om protiv menstrualnih bolova i PMS-a

THC-om protiv menstrualnih bolova i PMS-a

Čak 84% žena pati od menstrualnih bolova, a američka tvrtka Foria pronašla je lijek za taj problem – u marihuani.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3517

Više...
Više ne morate plaćati režije! Predstavljamo vam ekokapsulu u kojoj možete živjeti bilo gdje na planeti!

Više ne morate plaćati režije! Predstavljamo vam ekokapsulu u kojoj možete živjeti bilo gdje na planeti!

Ekokapsula je niskoenergetska kuća u obliku jajeta koju su dizajnirali Nice Architects iz Bratislave.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:15591

Više...
Sve se može kad se hoće: Živim sam u šumi bez struje i vode i ništa mi ne nedostaje

Sve se može kad se hoće: Živim sam u šumi bez struje i vode i ništa mi ne nedostaje

Nikola Borić prije godinu dana napustio je grad i preselio se u brvnaru u Parku prirode Papuk. Ne namjerava uvoditi ni struju, ne trebaju mu ni voda, internet, TV...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:9049

Više...
Klopka (SBTV): Politički cirkus u Hrvatskoj

Klopka (SBTV): Politički cirkus u Hrvatskoj

Potpuni preokreti, kaotična situacija i brojne 'šarade' SBTV-ove emisije 'Klopka' iz 22.12.2015. su učinile prilično aktualnom. Gosti su dodatno različitim stavovima začinili situaciju.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4679

Više...
Kina ukida politiku jednog djeteta

Kina ukida politiku jednog djeteta

Svim će parovima od sada biti dozvoljeno da imaju dvoje djece.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3785

Više...
Društveni eksperiment: Nevjerovatno kako ljudi u New Yorku tretiraju beskućnika s djetetom

Društveni eksperiment: Nevjerovatno kako ljudi u New Yorku tretiraju beskućnika s djetetom

Jedan je šaljivac u New Yorku proveo društveni eksperiment kako bi saznao tko će "zaraditi" više milosrđa: samohrani otac beskućnik ili korisnik droga i alkohola. Rezultat je ispao prilično šokantan.  

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3751

Više...
Moderan svijet sve više je društvo autista, robota od krvi i mesa

Moderan svijet sve više je društvo autista, robota od krvi i mesa

Google ima više informacija o ljudima na planetu i više utjecaja na ljude nego udružene snage svih vlada“. Korporacije nisu tek izraz lova na profit, nego mehanizam stvaranja...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3353

Više...
U zdravom tijelu zdrav duh - Trenirajte i vi s Cro Copom!

U zdravom tijelu zdrav duh - Trenirajte i vi s Cro Copom!

Cro Cop je svojim fanovima i svima onima koji treniraju amaterski ili profesionalno borilačke vještine kao što su kickbox i mještovita borba (MMA), omogućio da prate online seminare putem njegove...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4878

Više...
Kina - Izgradnja nebodera od 57 katova u samo 19 dana!

Kina - Izgradnja nebodera od 57 katova u samo 19 dana!

I dok se u Hrvatskoj, ali i ostalim državama bivše države za svaku sitnicu valja pišati i krv i znoj, zastoji su na svakom koraku od birokracije do realizacije, za...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:6512

Više...
Kako nastaje život?

Kako nastaje život?

U ovoj zanimljivoj 3D animaciji prikazano je kako nastaje ljudski život, od oplodnje do rođenja. Svi znamo da je čovjek sastavljen od tijela, duše (životne energije) i svijesti. U kojem...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5872

Više...
NAPOKON! YouTube svojim korisnicima u Hrvatskoj omogućio program zarade od videa

NAPOKON! YouTube svojim korisnicima u Hrvatskoj omogućio program zarade od videa

YouTube je Hrvatsku konačno uvrstio na popis zemalja svoga partnerskoga programa zarade od videa. Sad ćete, ukoliko imate velik promet na vlastitom kanalu, moći i zarađivati od toga.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:6735

Više...
Koliko je život dug, odnosno kratak?

Koliko je život dug, odnosno kratak?

Na to pitanje možda najbolje daje odgovor ova Microsoftova reklama za Xbox. Zato iskoritite svaki dan za nešto korisno i produktivno, pokrenite se, radite i uživajte u svojem "kratkom" životu...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4980

Više...
Baner

Popularno

Novosti



Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno