Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Red zmajskih vitezova

11714

Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« je ustroj koji djeluje na temeljima hrvatskoga prijateljstva i bratstva, a glavni je cilj Družbe njegovanje hrvatske povjesnice i hrvatske kulturne baštine.

Družbu su u Zagrebu obnovili 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, mada se ona u stvarnosti i nije ugasila, njezini vitezovi bili su među članovima hrvatskoga plemstva od osnutka. Družba je pravni sljednik hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići.

Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu. Osnovna zadaća družbe je kao i nekada sačuvati Hrvatsku katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca. Pravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, a bira se na 5 godina.

U svojim je redovima Družba imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života; sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi, te osoba mnogih drugih zanimanja.

Osnutkom »Vitežkoga reda hrvatskog zmaja« prestala je postojati Družba braće hrvatskoga zmaja u Zagrebu, temeljem § 4. Zakonske odredbe o osnivanju »Vitežkog reda hrvatskoga zmaja« od 11. ožujka 1943.

Družbi je ponovo prekinut rad, ovaj put zabranom rada od 4. ožujka 1946., a cjelokupna imovina je konfiscirana.

Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 23.lipnja 1990. a svečano ponovo uspostavljena 16.studenog 1990. Sjedište Družbe nalazi se opet u Kuli nad Kamenim vratima koju je Družba obnovila (1993.-1999.) kao svoje zmajsko ishodište i simbol grada Zagreba.

Od današnjih počasnih članova družbe neka budu navedeni: dr. Franjo Tuđman, kardinal Franjo Kuhaić, dr. Marijan Oblak, Vinko Nikolić, Dragutin Tadijanović, Živko Strižić, Gerhard Ledić, dr. Otto von Habsburg - Lothringen, dr. Olga Šojat, dr. Lelja Dobronić, Ivo Livaković, dr. Zvonimir Šeparović, Zlatko Tomičić, Ljuboslav Kuntarić, dr. Zvonimir Bartolić, dr. Ivo Padovan, dr. Andro Mohorovičić.

Zmajevi su za vrijeme Domovinskog rata moralno i materijalno pomagali hrvatske branitelje, postavili mnoge spomen-ploče (oko 60), podigli i obnovili mnoge spomenike, objelodanili niz kulturnih i znanstvenih edicija, organizirali više znanstvenih simpozija i predavanja oko 100), te objavili leksikografsku ediciju Kajkaviana croatica - Hrvatska kajkavska riječ (1996.). Od značajnijih akcija Družba je pred Kamenitim vratima podigla kip svom zaštitniku sv. Jurju (1994.), inicirala uređenje Hrvatske grude (Sokolska mogila) u Maksimiru (1994.), spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama (1997.), inicirala povratak spomenika Gjure Stjepana Deželića, oca hrvatskog vatrogastva na njegovo prvotno mjesto u ulici Prilaz Gjure Deželića u Zagrebu (1998.), te podigla spomenik dr. Anti Starčeviću, Ocu domovine, u Zagrebu (1999.), uredila grob Justine Mihanović Petropoljske, majke Antuna Mihanovića i uredila spomen-područje Hrvatskoj majci u Velikoj Erpenji (1997.-1999.), obilježila obljetnicu smrti bl. Alojzija kardinala Stepinca, počasnog člana Družbe, postavljanjem spomen-ploče na rodnu kuću u Brezariću kraj Krašića, postavila velike izložbe o Emiliju Laszowskom Szeligi (2000.) i dr. Velimiru Deželiću starijem (2002.) s izdanjem monografija o svojim osnivačima povodom njihovih obljetnica, održala znanstveni simpozij o svojem trećem Velikom meštru dr. Mladenu Deželiću i izdala zbornik radova povodom 15. obljetnice njegove smrti (2004.).

Zmajski stolovi u pojedinim hrvatskim županijama bili su također vrlo aktivni. Tako je Zmajski stol u Karlovcu obnovio grob hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novigradu (2000.) i u Karlovcu organizirao znanstvene simpozije posvećene zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu (2003.) te Zrinskima i Frankopanima (2004.). Zmajski stolu Čakovcu u suradnji s tamošnjim ogrankom Matice hrvatske podigao je spomenik u Novom Zrinu povodom obljetnice Zrinskih i Frankopana (2001.), a Zmajski stol u Zadru, u suradnji s ogrankom Matice hrvatske i Narodnog muzeja u Zadru, organizirao je proslavu obljetnica hrvatskoglagoljskog prvotiska misala iz 15. st. i Parčićeva misala (2003.), a u Gospiću je postavljena bista blaženom Alojziju kardinalu Stepincu (2001).

U počast Družbe, povodom obilježavanja njene 90. obljetnice (1995.), trg ispred Kamenitih vrata dobio je Družbino ime. Na kraju svojeg razdoblja Veliki meštar dr. Juraj Kolarić objavio je monografiju s osnovnim podacima o Družbi od njena osnutka i posebno o deceniju njena djelovanja nakon obnove (2001.). U studenom 2005. Družba je svečano proslavila 100. obljetnicu osnutka i 15. obljetnicu obnove, kojom prigodom je objavljena i posebna publikacija, a Zmajski stol u Osijeku je otkrio spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayeru povodom njegovih obljetnica i otvorio je pred Gimnazijom u Osijeku «Rondel velikana» (2005.). Također u okviru proslave 100. obljetnice izašla je i monografija sa zbirkom zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove «Zmajska pjesmarica» (2006.).

Projekt Zmajskog stola u Osijeku «Rondel velikana» proširen je otkrivanjem spomenika hrvatskim nobelovcima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu (2007.), a cijeli projekt uklopljen je kao «Rondel učenika Gimnazije u Osijeku» u «Perivoj hrvatskih velikana» koji predstavlja novi ukras grada Osijeka .

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Baner

Kolumnisti

Popularno

Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno