Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Morton Abramowitz: Samo nasilje će nešto promijeniti

18714

Ono što je neporecivo, jeste da strategija "standardi prije statusa" koči investicije u regiju, zadržava političku situaciju u Srbiji nesigurnom. Jako je teško za bilo kojeg srpskog lidera da "pusti" Kosovo.

Morton Abramowitz je jedan od najuvaženijih američkih diplomata. Kao ambasodor SAD služio je na Tajlandu i Turskoj, a u svojoj karijeri držao je još i pozicije asistenta državnog sekretara za obavještajne službe i istraživanje, specijalnog savjetnika sekretara za obranu i specijalnog savjetnika zamjenika državnog sekretara.

Nakon povlačenja iz State Departmenta 1991. godine, ambasador Abramowitz je kao predsjednik izuzetno utjecajne Carnegie udruge za međunarodni mir bio jedan od glavnih ljudi u formiranju politike Clintonove administracije na Balkanu. Njegov utjecaj bio je posebno izražen za vrijeme krize na Kosovu i periodu pred NATO bombardiranje Jugoslavije kad je za vrijeme konferencije u Rambujeu bio savjetnik delegacije kosovskih Albanaca. Osnivač je i predsjednik Međunarodne krizne grupe.

"Život velike većine ljudi na Kosovu je sada normalniji. Očigledno je da se regija dosta stabilizirala, ljudi su se vratili svojim domovima. Nažalost, Zapad i svijet, u obliku Kontakt grupe i UNMIK-a, svjesno ili ne, odložio je rješavanje pitanja finalnog statusa kroz svoj famozni pristup "standardi prije statusa". Ovaj pristup je u osnovi pogrešan jer ne vjerujem da je moguće postići planirane standarde bez postojanja funkcionalne države, to jest, izvršne vlasti. Rezultat ove strategije je ono što sada vidimo na Kosovu, ogromnu nestabilnost koja ne dozvoljava unaprjeđivanje međuetničkih odnosa i tešku poziciju Srba", kaže Morton Abramowitz.

Šta je prouzrokovalo ovakav stav Zapada u vezi sa statusom Kosova?

- Nerješen status Kosova ima jako negativan efekat na cijeli region, a ponajviše na samu Srbiju koju zadržava fokusiranu na prošlost umjesto na budućnost. Način na koji se neki rat završi, u mnogome utječe na sposobnost izgradnje funkcionalne države nakon ratnih događanja. U Bosni se rat završio kao ratifikacija statusa kvo, tri države u jednoj koju nismo uspjeli dići na noge već deset godina. Naravno, dobro je što su se ratna događanja završila ali to nikako ne bi trebao biti rezultat koji nas zadovoljava. Na Kosovu, rat smo završili sa potpuno neostvarljivim i nerealnim mandatom po kojem je Kosovo ostalo dio Srbije. Zašto? Zato što smo htjeli da završimo rat što prije i izbjegnemo slanje kopnenih trupa.

Kakav su utjecaj na Zapad imali događaji od 17. ožujka?

- Ja sam mislio da će se Zapad probuditi nakon 17. ožujka. Čak sam i napisao jedan članak za Washington post na tu temu. Albanci već nekoliko godina gube simpatije Zapada za njihovu "stvar" iz nekoliko razloga. Njihove političke vođe su uglavnom neefikasne i to je svima jasno. Teško ih je natjerati da se dovedu u red. Srbi su, sa druge strane, nakon 17. ožujka ojačali svoju poziciju. Umjerena reakcija Srbije je unaprijedila i rehabilitirala percepciju i poziciju Srba i dalje produbila tu fundamentalnu podjelu na Zapadu u vezi s Kosovom. Naravno, tu su i Rusi čija je pozicija poznata. Kinezi su takođe faktor jer se oni plaše presedana koji bi dalje ohrabrio separatiste u zapadnoj pokrajini Shinjan. Zemlje kao što su Grčka i Italija tradicionalno gaje simpatije prema Srbima i imaju negativan stav prema nezavisnom Kosovu. One su podržavale i Miloševića u njegovo vrijeme, održavale su taj režim u životu tako što su prale njegov novac. Taj dio Zapada koji se protivi nezavisnosti Kosova ne vjeruje da bi Beograd trebao preuzeti ponovnu kontrolu nad Kosovom. Prije bih rekao da se nadaju da će europske integracije učiniti tu problematiku nevažnom.

Vjeruje se da na Kosovu postoje ekstremističke frakcije koje nitko ne može kontrolirati i da postoji potencijal za ponavljanje nasilja koje smo vidjeli 17. ožujka. Da li imate neka saznanja o tome i kako bi takav scenario uticao na dalji razvoj situacije?

- Po mojim saznanjima, na Kosovu zaista postoje takvi elementi i mogućnost ponavljanja nasilja je realna. Jedan od problema koji ja imam u razgovorima sa Kosovarima je da svi oni imaju jasan interes da prikažu situaciju kao mnogo goru nego što jeste zato što vjeruju da je nasilje jedini način da se proizvede nekakva reakcija Zapada. To se, nažalost, pokazalo kao istina. Iz razgovora koje vodim sa raznim ljudima na Kosovu, zaključio sam da postoje ti elementi koji su potpuno van kontrole i koji su posljedica stagnirajuće ekonomije, visoke nezaposlenosti i nedostatka perspektive među mladim Albancima. Pored međuetničkih netrpeljivosti, postoji mnogo razloga za nesreću mladih ljudi koja ih navodi na nasilje kao način da se ta situacija promijeni. Mislim da nećemo vidjeti nasilje intenziteta kao 17. ožujka, prije mislim da će se nastaviti pojedinačni incidenti, napadi na Srbe, to jest "nasilje niskog intenziteta". Albanci shvaćaju da bi nasilje kao iz ožujka još više povrijedilo njihovu poziciju. Oni se toga i plaše. S druge strane, ožujsko nasilje je za Albance postiglo i neke pozitivne rezultate. Naravno, ne želim reći da je to bila i želja političkih lidera na Kosovu, ali vjerujem da je određeni element vidio taj pristup kao najprikladniji način postizanja promjena. Vidjet ćemo...

Što bi moglo promijeniti pristup Zapada u rješavanju problema statusa Kosova?

- Nažalost, nasilje. Žao mi je što to kažem. To se ne može promijeniti u kratkom roku. Važno je odmah dati više moći Albancima u trasiranju njihove budućnosti. To je kompleksan proces, pogotovo u ekonomskim sferama kao što je privatizacija. Čak i po cijenu potpunog neuspjeha. Zapad bi se trebao više prilagoditi konzultantskoj ulozi u tom procesu s vrlo aktivnim promatračkim elementom. Tu su i velike investicije koje Zapad mora napraviti. Znači, najvažnije je dinamizirati cijelu situaciju nevezano za cijeli status.

Šta mislite o albanskim političarima na Kosovu?

- Ja sam u Rambujeu imao priliku promatrati ih izbliza. Tenzija i animozitet koji imaju jedni prema drugima je bila više nego očigledna. Mogućnost suradnje je skoro nepostojeća, osim o nezavisnosti Kosova. Oko toga se ne svađaju. Zato Zapad mora stvoriti dinamizam ka ostvarenju tog plana jer Kosovari nisu sposobni to uraditi sami.

Da li vjerujete da je ideja o "multietničkom" Kosovu sada neostvariva?

- Svi mi želimo multietničku državu na Kosovu zato što je to politički korektan stav. Zbog toga nitko na Zapadu neće odmah reći da se vrši podjela na osnovu etničkih linija. Ipak, multietničnost znači da bi Srbi trebali biti osigurani i da imaju svoju "situaciju" na Kosovu. Kao i Albanci. Nažalost, ne vjerujem da bi se osjećali kao dio iste države i surađivali u tom duhu. U tom slučaju koncept multietničnosti na način na koji ga mi shvaćamo ovdje, i nije ostvariv. Kada čujete retoriku Zapada o tom pitanju, svi kažu da žele zaštititi srpsku populaciju na Kosovu i da se pobrinu da se njihove veze sa Beogradom održe. I to je u redu. Nažalost, Srbi ne vjeruju u Kosovo kao državu, to je problem. Zato, ako razmatrate multietničko Kosovo u kome su Srbi sigurni a Albanci vode stvari, to je ostavrivo, ali je daleko od onoga što zovemo funkcionalna država.

Kako izgraditi "funkcionalnu" državu na Kosovu?

- To se ne može učiniti dok god je status te države neriješen. Dok god Srbi budu vjerovali da će se srpska vlast vratiti na Kosovo, nećemo vidjeti nikakav pomak.

Niste pretjerano oduševljeni činjenicom da je Brissel, a pogotovo gospodin Solana, preuzeo glavnu ulogu u rješavanju problema na Balkanu. Zašto?

- Nisam fan gospodina Solane. Brissel vodi cijeli šou sa pristupom da se važne i teške odluke mogu odložiti zato što će ekonomski napredak koji regija bude ostvarila učiniti da sadašnji problemi postanu suvišni i prevaziđeni. Vjerujem da je mnogo važnije pozabaviti se fundamentalnim političkim problemima prije nego što se okrenete mijenjanju ekonomske situacije. Možda griješim, ali ne vidim da pristup Brissela daje neke ozbiljnije rezultate.

Da li smatrate da je onda ta "mrkva" u obliku članstva EU pogrešna strategija Brissela?

- Ne, članstvo u EU svakako je vitalna odluka i cilj za zemlje na Balkanu, pogotovo za Srbiju koja se mora prva opredijeliti. Ako želi biti dio EU, Srbija se mora odreći Kosova. Ima tu još pitanja koja se moraju riješiti. Na primjer, ratni zločini, transformacija sigurnosnog sustava, ali kad pričamo o velikoj slici, Kosovo je ključno pitanje. Ono što je neporecivo, jeste da strategija "standardi prije statusa" koči investicije u regiju, zadržava političku situaciju u Srbiji nesigurnom. Jako je teško za bilo kojeg srpskog lidera da "pusti" Kosovo. To bi vjerovatno bilo političko samoubojstvo. Uvijek sam vjerovao da Srbi na kraju igraju na podjelu. Cijela priča oko decentralizacije je, u stvari, samo prvi korak ka podjeli.

Da li ste imali prilike pogledati prijedlog Vlade Srbije za rješavanje statusa Kosova i što mislite o tome?

- Plan o "autonomiji u autonomiji" (smijeh). Ne znam kako vjeruju da bi to moglo biti uopće prihvatljivo za Albance. Taj plan je smiješan i većina ljudi na Zapadu se slaže s tim. Decentralizacija je divna riječ. Naravno, svi mi volimo decentralizaciju, ona je svakako poželjna. Ali u slučaju Kosova to nije odgovor.

Koliko je Balkan vazan za odnos između SAD i EU? Zašto je Washington spreman dozvoliti Europskoj Uniji da preuzme glavnu ulogu na Balkanu ako se ne slaže sa njenom politikom?

- Iako Washington to neće javno priznati, strateška važnost Balkana je znatno opala tako da su SAD bile spremne prepustiti vođenje te regije Europskoj Uniji. Amerika, naravno, ima jake interese na Balkanu i Washingtonu je jako stalo da se sve što je do sada učinjeno na Balkanu, uspješno završi. Postoji i opravdana briga da neprijateljski elementi pronađu uporište u Bosni i na Kosovu. Ipak, novac koji SAD ulažu u Balkan kao i naše fizičko prisustvo, opadaju i nastavit će opadati. I diplomatski gledano, ljudi koji se sada bave Balkanom u State Departmentu su nepoznati u poređenju sa Holbrookom i Gelbardom.

Da li bi pobjeda demokrata na izborima u studenom donijela neku promjenu u politici SAD-a na Balkanu?

- U slučaju Kerryeve pobjede, Dick (Richard) Hoolbruk bio bi jedan od glavnih kandidata za poziciju državnog sekretara, što bi vjerovatno rezultiralo mnogo aktivnijom ulogom SAD-a na Balkanu. Tu su i (Josef) Biden i (Sandy) Bereger kao ostali kandidati. U svakom slučaju, Hoolbruk ima najviše osobnog interesa na Balkanu i konačan uspjeh u toj regiji. Spekuliram, ali mislim da bi sa Hoolbrukom na mjestu državnog sekretara, SAD mnogo agresivnije tražile rješenje situacije na Balkanu.

Kako bi Hoolbruk "agresivnije" tražio to rješenje i prevazišao podijeljenost Zapada?

- Mislim da je jasno iz njegovih izjava da bi status Kosova bio prva stvar sa kojom bi se on bavio. Kako on to namjerava učiniti... to još uvijek nije jasno. Ako Zapad ostane podijeljen kao sada, ako Grci i Francuzi nastave odbijati bilo kakav kompromis o ovom pitanju, bit ćemo u istoj poziciji u kojoj smo i sada. Ne vjerujem da vlada SAD može sama to učiniti. Ukoliko bi SAD sa Velikom Britanijom i Njemačkom izradile precizan plan za nezavisnost Kosova, to bi dalo početnu platformu za ogroman diplomatski pokušaj da se pozicija Francuza, Grka i Talijana promijeni. Neposlušnost primarno Francuza nije sigurna stvar ali sumnjam da će njihova odbojnost ka takvoj inicijativi biti najveća. U samim strukturama Europske Unije ima mnogo otpora nezavisnom Kosovu. Personifikacija tog otpora je Javier Solana. Sa novom administracijom i osobom kao Hoolbruk, koji je duboko zainteresiran za regiju, mogućnost ubrzavanja nezavisnosti Kosova je mnogo veća. Ova administracija neće ništa uraditi do studenog, to je jedina sigurna stvar.

Da li bi Bushova administracija u svom drugom mandatu mogla promijeniti svoj stav prema Balkanu, pogotovo ako se stvari na Bliskom istoku smire?

- Kad je Bushova administracija u pitanju, njen glavni zadatak na Balkanu je da spriječi širenje nasilja i negativan efekat koji bi mediji proizveli u tom slučaju. Ako dobiju još jedan mandat, promjena strategije na Balkanu je moguća. U usporedbi sa Kerryevom administracijom, podstrek za takvu promjenu bi, ipak, bio znatno manji.

Kako bi Srbija bila "odobrovoljena" pustiti Kosovo da se odvoji?

- Bilo kakav dogovor koji bude uklonio suverenitet Srbije nad Kosovom mora dozvoliti srpskim političarima da prikažu kako Srbi mogu živjeti na Kosovu, da će biti zaštićeni i da mogu održati neke veze sa Srbijom; na primjer, vezane za religiozne spomenike i kulturnu baštinu. To je apsolutno nužan dio dogovora. Mehanizam koji će se postarati u prvih nekoliko godina da se to i ostvari je izvodljiv; na primjer, neka forma međunarodne zaštite. Druga stvar koju Srbija mora shvatiti, a u tome bi trebala da im pomogne Europska Unija, jeste da smo mi spremni da odmah započnemo proces integracije Srbije u Europsku Uniju pod uslovom da su pitanja poput ratnih zločina riješena.

Kako uvjeriti političara kao što je Vojislav Koštunica, ili bilo kojeg drugog, da pokuša objasniti Srbima da se odreknu Kosova?

- Koštunica to sigurno neće učiniti. Mislim da je to, jednostavno, nemoguće. Neki drugi političar će to morati učiniti.

Ukoliko se Kosovo odvoji, da li postoji opasnost od stvaranja "Velike Albanije" i kakav je stav SAD o tom pitanju?

- Postoji ta zabrinutost, pogotovo među Europljanima. Glavna opasnost bila bi za Makedoniju. Moj je osećaj da Makedonci, Sloveni i pogotovo Albanci, sada žele konačno rejšiti taj problem. Među Albancima postoje vrlo jaki elementi koji će tražiti ujedinjenje albanskih teritorija ali smatram da Zapad to može kontrolirati i da ih u tome spriječi. Uvjeren sam da SAD vjeruju da je nezavisnost Kosova neminovna i da se stvaranje Velike Albanije može spriječiti.

Da li mislite da bi rješenje tog problema bilo da se status Kosova rješava kao dio novog regionalnog kompromisa, to jest da se etničkim manjinama u drugim zemljama na Balkanu dozvoli isto pravo samoopredjeljenja kao Albancima na Kosovu?

- Odgovor na to pitanje je da nećete dobiti Republiku Srpsku. Zašto? Zato što je Bosna rezultat Daytonskog sporazuma koji mi moramo ispoštovati i to pitanje nećemo otvarati.

Zašto kad ste i sami naveli da Bosna nije funkcionalna država?

- Zbog puno razloga, povijesnih razloga. To bi značilo naše odobravanje etničkog čišćenja i svega onoga protiv čega smo se i borili. Bosna je kvazidržava, slažem se s tim. Ako postoji put za Srbiju u EU, postoji i za Kosovo i Bosnu. Podjelom Bosne, otvorila bi se "Pandorina kutija". Kao što sam i rekao, dovođenje Balkana u red zahtijevat će neke vrlo delikatne i teške kompromise koji se jedino mogu postići ako na kraju puta za sve zemlje koje su u pitanju postoji jasan cilj.

Hrvatska je etnički očistila Srbe i tome se Zapad nije pretjerano usprotivio. Isti argument bi se mogao upotrijebiti i za Kosovo. Zar ne bi nezavisnost Kosova značila nagrađivanje etničkog čišćenja Srba i drugih manjina sa Kosova?

- Hrvatska je drukčiji slučaj, to je već bila uspostavljena država. Republika Srpska je užasna kreacija Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića. Moj odgovor je da nema potpuno racionalnog odgovora. Sve što se može dogoditi, jeste da se Srbi i Kosovari dogovore oko podjele Kosova. Ako to ne uspijete, postojat će jedinstveno, nezavisno Kosovo. To su jedina praktična rješenja. Meni nije jasno zašto bi Srbi uopće željeli upravljati Kosovom nakon svega što se tamo dogodilo. Vi taj teritorij više i ne možete kontrolirati kako treba. U pitanju su, očigledno, vrlo kompleksne emocije kojima vaši političari manipuliraju. Pričom o precrtavanju mapa u Bosni i na drugim mjestima, tražite perfektnu racionalnost koja ne ide sa realnom situacijom na terenu. Jedino što je na stolu, vezano je za Kosovo i kako će ono biti podijeljeno. To je, naravno, samo moje mišljenje. Ono što ćete dobiti za puštanje Kosova je članstvo u Europskoj uniji, bolji život, rast i prosperitet. Nakon svih užasa koji su se dogodili na Balkanu u posljednjih petnaest godina, čovjek bi pomislio da bi ljudi bili zainteresirani za takve stvari. Vrijeme je da Srbija prestane živjeti u prošlosti, da se okrene svojim pravim problemima i uz našu pomoć da ih riješi. Ja sam zato uvijek i želio da se Srbija odvoji i od Crne Gore kako bi stala na svoje noge i konačno krenula naprijed. Onda bi i cijela regija krenula napred. Ali je važno da se Srbija sama odvoji od Crne Gore, a ne obrnuto. Solana je potpuno opsjednut tom zajednicom, pokušava održati u životu nešto što nitko ne želi.

Ako je brzina integracija cijele regije u EU uvjetovana najsporijim članom, zar nije onda slučaj da će postojanje potpuno nefunkcionalnih država usporiti tu integraciju za cijelu regiju? Kako će, na primjer, Bosna postići uvjete da postane član EU?

- Bosna je sada prihvaćena država. Ona se kao entitet neće mijenjati i to morate shvatiti. Svi znaju da je Dayton legitimizirao status kvo i kreirao tu Republiku Srpsku jer smo mi zaustavili Hrvate da ne protjeraju sve Srbe iz Bosne. I to je bilo humano od nas. Da nije bilo Daytona, Republika Srpska ne bi postojala, svi Srbi iz Bosne bi sada bili u Srbiji. Nismo htjeli dozvoliti da pola miliona Srba bude protjerano.

Protjerano je dvjesto tisuća...

- Jeste, naravno...

U poslednjim izborima za Evropski parlament, partije koje su suprotstavljene novom uveličavanju Unije, tzv. "evroskeptici", bili su najveći pobednici. Da li smatrate da bi dalji porast tog trenda u Evropi mogao da ugrozi "šargarepu" Zapada na Balkanu?

- Među europskim zemljama postoji suglasnost da Balkan pripada Europi i ne mislim da će se to promijeniti. Za razliku od Balkana, javnost u Europi je mnogo više suprostavljena integraciji Turske u zajednicu pa će se to ipak dogoditi jer će vlade europskih zemalja ispoštovati svoje obaveze i dogovore. Ono što hoću reći je da se vlade europskih zemalja pretjerano ne opterećuju javnim mijenjem kada je proširenje članstva u pitanju. Europi je jasno da neće biti mira dok ne riješimo problem Balkana.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Građani od 1.1.2018. ostaju bez svojih domova! Porez na nekretnine = robovlasništvo!

Građani od 1.1.2018. ostaju bez svojih domova! Porez na nekretnine = robovlasništvo!

Ministar financija Zdravko Marić (HDZ): Od 1. siječnja 2018. uvodi se porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu.

Komentari(1) Klikova:85963

Više...
Multimilijarder Donald Trump žica novce za svoju političku kampanju

Multimilijarder Donald Trump žica novce za svoju političku kampanju

Bliže se predsjednički izbori u Americi, a glavni kandidati su Donald Trump i Hillary Clinton koji se međusobno prepucavaju putem medija i iznose prljavo rublje jedno drugome. U politici kao...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4089

Više...
Klopka (SBTV): Tko vlada svijetom?

Klopka (SBTV): Tko vlada svijetom?

Koje su poveznice između tajnih službi, država i terorizma, postoji li rezon iza teorija o tajnim društvima i njihovom utjecaju na čovječanstvo, te koje manipulacijske alate koriste vladari s vrha...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4238

Više...
Klopka (SBTV): Tko vlada Hrvatskom?

Klopka (SBTV): Tko vlada Hrvatskom?

Koliko je doista jaka tehnomenadžerska elita, što je 'Labrador' grupa, zašto mnogi optužuju DORH i sudove za klijentelizam i kako se u cijelu priču uklapaju banke - neka su od...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4260

Više...
BREXIT: Britanci danas glasaju za izlazak iz Europske Unije

BREXIT: Britanci danas glasaju za izlazak iz Europske Unije

Britanci danas na referendumu o članstvu u EU-u glasaju o izlasku svoje zemlje u tom jedinstvenom političkom projektu. U srijedu, dan uoči referenduma, dvije online ankete su davale...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3603

Više...
Za državne dužnosnike što veća prava, a što manje obveze! Za građane što manja prava, a što veće obveze!

Za državne dužnosnike što veća prava, a što manje obveze! Za građane što manja prava, a što veće obveze!

Kada ovo pročitate nećete vjerovati što piše u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika! Nije ni čudo što Hrvatska postaje ili je već postala država apsurda i slučaja. Očito...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:6169

Više...
Turski predsjednik penetrirao u Hrvatsku i donio sjeme iz kojeg su se izrodili sporazumi

Turski predsjednik penetrirao u Hrvatsku i donio sjeme iz kojeg su se izrodili sporazumi

Nekada smo se borili protiv Turaka, ubijali su nas, a danas ih primamo klečeći na koljenima dok nas naša vlast upozorava da ne izlazimo iz svojih domova, da ne gledamo...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5242

Više...
Povijesni susret Pape i patrijarha Kirila: ‘Mi smo braća, osjećam prisustvo Duha Svetoga’

Povijesni susret Pape i patrijarha Kirila: ‘Mi smo braća, osjećam prisustvo Duha Svetoga’

Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je jedan od rijetkih susreta nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:7542

Više...
NEVIĐENO U HRVATSKIM MEDIJIMA: Potpuno raskrinkan bankarski sustav!

NEVIĐENO U HRVATSKIM MEDIJIMA: Potpuno raskrinkan bankarski sustav!

U nastavku pogledajte emisiju jer ono što je ovdje izrečeno, teško da možete vidjeti na nekoj drugoj hrvatskoj televiziji.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:17453

Više...
Grčka u plamenu: Farmeri se motkama obračunavaju s policijom

Grčka u plamenu: Farmeri se motkama obračunavaju s policijom

Kada su došli do ulaza u zgradu Ministarstva poljoprivrede počeli su je gađati kamenjem i porazbijali su prozore. Zbog ovakvog ponašanja, morala je reagirati i policija, pa su farmeri i...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4540

Više...
HUB pozvao dužnike u 'švicarcima' da se jave bankama

HUB pozvao dužnike u 'švicarcima' da se jave bankama

Hrvatska udruga banaka poziva klijente kredita u "švicarcima" koji još uvijek iz bilo kojeg razloga nisu potvrdili primitak preporučene pošiljke s propisanim izračunom konverzije da se jave svojoj banci radi...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3823

Više...
Republika Hrvatska d.o.o. dobila novog direktora Tim Oreškovića

Republika Hrvatska d.o.o. dobila novog direktora Tim Oreškovića

Na (javnom) natječaju za poziciju direktora Republike Hrvatske d.o.o. sinoć u kasne sate, točnije u zadnjim minutama do ponoći pobijedio je Tihomir Orešković, ili za kolege samo Tim.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5887

Više...
Zaokret europske politike – imigrante počinju vraćati rutom kojom su došli

Zaokret europske politike – imigrante počinju vraćati rutom kojom su došli

Njemačka kancelarka Angela Markel pod pritiskom javnosti i koalicijskih partnera promijenila retoriku i poručila: Nemoćni smo. Nemamo kontrolu nad migracijama...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5682

Više...
Tko nam to vodi državu?

Tko nam to vodi državu?

Svakome se može dogoditi gaf, pa čak i političarima koji nam kroje sudbinu i donose važne odluke. Nekome padnu hlače, netko gricka nokte, netko kopa nos, a za neke stvarno...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5163

Više...
Američki marinac na javnoj televiziji izjavio tko stoji iza napada u Parizu, tko su pravi teroristi i tko vlada svijetom

Američki marinac na javnoj televiziji izjavio tko stoji iza napada u Parizu, tko su pravi teroristi i tko vlada svijetom

Kenneth O' Keefe je ratni veteran američke vojske koji objašnjava tko stoji iza krvavog pira u Parizu i sve o američkom predsjedniku Baraku Obami, te kako zapravo počinje treći svjetski...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:11423

Više...
KOD KOLINDE DOLAZI MASON 33. STUPNJA: Stvaramo Novi svjetski poredak – kaže Predsjednica?!

KOD KOLINDE DOLAZI MASON 33. STUPNJA: Stvaramo Novi svjetski poredak – kaže Predsjednica?!

Joe Biden još 2005. kao senator govorio je o mogućnostima čipiranja i praćenja ljudi u skoroj budućnosti kao i o nastanku Novog svjetskog poretka prema kojemu se kreće vrhuška...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:17512

Više...
Niti jedna zemlja neće biti sigurna od terorističkih napada: Putin predložio Novi svjetski poredak

Niti jedna zemlja neće biti sigurna od terorističkih napada: Putin predložio Novi svjetski poredak

U svojem govoru pred Ujedinjenim narodima Vladimir Putin objasnio je kako bi trebao izgledati novi svjetski poredak. Odmjereno je ispričao svoju viziju, piše Politico.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:9259

Više...
U šest minuta objašnjeno sve o izbjegličkoj krizi i zašto im je potrebna pomoć

U šest minuta objašnjeno sve o izbjegličkoj krizi i zašto im je potrebna pomoć

U tijeku smo izbjegličke krize koja je iz dana u dan sve intenzivnija i u Hrvatskoj, a sve raspoložive ekipe brinu o tisućama izbjeglica koje pokušavaju pobjeći od sirijske krize...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:8964

Više...
Baner

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno