35891
Kumranski pisari su, čak i više nego pisci evanđelja, ostavili iza sebe ključeve za otključavanje vitalnih informacija o izvorima kršćanstva – znanje koje je dosad bilo prekriveno tamom, nehotice ili ne, od strane vjerskih i obrazovnih institucija, već dvije tisuće godina. Pisci svitaka s Mrtvoga mora ne samo da su znali za Isusa i Ivana Krstitelja – oni su njima bili opsjednuti. Vrlo zanimljivo izdanje knjižare Eneagram DJEVICA I SVEĆENIK - STVARANJE MESIJE daje novi uvid u ovu teoriju...
Budući da su Isus i Ivana Krstitelj proglašavali dolazak kraljevstva Božjega, podrazumijevalo se da su na istoj strani. Neobično je, stoga, da nisu djelovali zajedno. Nakon što je Ivan krstio Isusa, izgleda da se oni više nikada nisu susreli. I više od toga, jer udaljenost među njima potvrđivali su i njihovi sljedbenici koji su po pitanju životnoga stila bili čista suprotnost jedni drugima.
Ta i slična pitanja razlozi su zbog kojih pisci evanđelja jasno ne navode da je Ivan Krstitelj bio Isusov stariji brat. Kao braća s očeve strane, čini se da su i fizički nalikovali jedan na drugoga. O toj fizičkoj sličnosti doznajemo nakon što je Isus započeo javno djelovanje, kad su ga ljudi znali zamijeniti s Ivanom Krstiteljem. Kada je Isus pitao Petra: ''Što ljudi kažu, tko sam?'', prvi odgovor bio je: ''Neki kažu Ivan Krstitelj.'' (Marko 8:28)
Otkriće svitaka s Mrtvoga mora u pećinama oko Kumrana 1947.g. dalo je do sad zbirku originalnih rukopisa i brojne prijevode. Arheološki nalazi na tom mjestu pokazuju da je sekta koja je proizvela te svitke bila suvremenik Isusa i Ivana. Štoviše, lokacija pećina blizu je rijeci Jordan gdje je Ivan krstio, i samo je petnaest milja od Jeruzalema.
O svicima s Mrtvoga mora objavljeno je do sad mnogo knjiga. Većina autora smatra da oni nemaju izravne veze s povijesnim osobama Isusa i Ivana Krstitelja. Autor donosi suprotnu tezu, kojom se uspostavljaju nove relacije između Ivana i Isusa, povijesnih ličnosti, vitezova templara, renesansnih umjetnika itd. Svitci s Mrtvoga mora tu su potvrđeni kao najvažniji arheološki nalaz 20.st.
