Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Smisao života

17048

Je li čovjeku potreban Bog? Možda nije.

Ako čovjek odluči posvetiti svoj život slikanju onda će on cijeli svoj život slikati i to će mu biti smisao života. Ako odluči posvetiti svoj život sviranju onda će on cijeli svoj život svirati. Ako odluči posvetiti svoj život fizici onda će biti fizičar. Možda će nekome biti glavni smisao osnivanje obitelji, a možda će nekom biti i osnivanje obitelji i fizika.



Smisao života je obrnuto proporcionalan količini želja pojedinca. Što više pojedinac ima želja, život ima manje smisla. Što ih ima manje, život ima više smisla. Želje treba podijeliti u dvije skupine: niže želje i više želje.

Niže želje su želje koje nikako ne mogu predstavljati smisao života. Niže želje stalno nastaju i što više trčimo za njima to ih i više imamo te se smisao života jednostavno gubi zbog prevelike količine želja. Te želje najčešće možemo ostvariti pomoću novca, npr. kupovina novog automobila. Kada bi te želje bile smisao života onda bi život bio bitka u kojoj je čovjek automatski gubitnik pošto je nemoguće zadovoljiti sve takve želje. Nužan produkt zadovoljavanja takvih želja jest povećanje broja stvari koje posjedujemo, a to pak dovodi do gubljenja sebe. Zašto? Zato jer, kao što je to jedan mudar čovjek rekao: Čovjek ne posjeduje stvari, već stvari posjeduju čovjeka.

Nasuprot njih su više želje, želje koje ne možemo ostvariti jednostavnom kupovinom. Te želje ne stvaraju nove želje već stvaraju trajno zadovoljstvo u čovjeku te daju smisao njegovom životu. Jedna od tih želja mogla bi biti želja da pojedinac nauči slikati. Ako je to njegova prava želja, a ne samo neka od mnogih fiks-ideja s kojima se zbilja puno puta u životu susrećemo, onda je on našao smisao svog života. Kada nauči slikati onako kako on želi, slikanje će ga ispunjavati i ono će biti izvor njegove sreće.

Dakle, u višim se željama nalazi smisao života pojedinca i izvor njegove sreće. Ali, da bi pojedinac zbilja bio sretan on mora biti sretan i u slobodno vrijeme i na poslu. A biti sretan na poslu je veliki problem jer što ako, kao većina ljudi, ne radimo posao koji volimo? Jednostavno – ili ga nemojte raditi ili ga pokušajte zavoljeti. Raditi posao koji ne volite je najveća kazna kojom netko sam sebe može kazniti – 8 sati dnevno, 40 sati tjedno, 160 sati mjesečno raditi nešto samo da bi mogli platiti kredite i račune. A kako dolazi do toga da ljudi rade poslove koje ne vole? Jednostavno.

Ako dijete nema želju za određenim poslom u 8. razredu osnovne škole ili u 4. razredu srednje škole onda se obično gledaju koje su mu najbolje ocjene i prema tome ga se šalje u određenu srednju školu ili fakultet, s objašnjenjem: U tome ima novaca. I tako to djete odraste i postane čovjek koji radi posao koji najvjerojatnije ne voli. Zašto? Jer se novcem ne može kupiti prava sreća. Novcem se jedino mogu zadovoljiti niže želje, a rezultat toga nije prava sreća već privremena sreća i nove niže želje.

Ako je rezultat svih viših želja zadovoljstvo i sreća čovjekova i ako su više želje jedini smisao ljudskog života onda bismo mogli zaključiti da je smisao života: zadovoljstvo i sreća pojedinaca nastala zadovoljavanjem viših želja.

 

A sada recimo ovo: smisao života pojedinca nužno mora biti nešto što će unaprijediti čovječanstvo. I sada, hoće li sretni ljudi unaprijediti čovječanstvo? Naravno. Ali, ima nešto što će više unaprijediti čovječanstno od sretnih ljudi, a to su moralni ljudi. Nisu li svi sretni ljudi nužno moralni ljudi? Nisu jer čovjekova sreća nije konstantna, u svim situacijama čovjek ne može biti sretan, a ako je sreća izvor njegovog morala onda niti neće biti moralan u svim situacijama. Na primjer, slikar izađe van s prijateljima, popije malo više, otiđe voziti i slučajno udari pješaka. Pošto zna da će imati velikih problema sa zakonom ostavlja anoniman poziv hitnoj pomoći i odlazi doma. Je li to bio moralan potez? Nije, zato jer je pješak možda iskrvario prije nego što je hitna došla, a slikar je to možda mogao spriječiti. Dakle, to je nemoralan potez. Moralan bi bio da je ostao i pomogao unesrećenom. Zašto nije? Zbog mogućnosti tužbe i kazna koje bi dobio. Zato jer je njegov moral podređen ljudskim zakonima, iako je on slikar koji svoju sreću i smisao života vidi u slikanju.

Dakle, sretni ljudi neće previše unaprijediti čovječanstvo pošto nisu nužno moralni, a to znači da jedino moralni ljudi mogu unaprijediti čovječanstvo. I sada, prema tome pogledu na smisao života slijedi da je čovjekov smisao života moralan život. A kako naučiti moralno živjeti? Tko najviše uči ljude što je moralno, a što nemoralno? Religije. Iako svaka religija ima i iracionalnih elemenata i iako se pojam religija uporno pokušava staviti u negativan kontekst kao sredstvo za manipulaciju ljudima, religija je nužna jer je upravo ona izvor morala. Na primjer, Isusovo zlatno pravilo: Ne činite drugima ono što ne želite da drugi čine vama. Kada bi se tog pravila pridržavao cijeli svijet niti jedan ljudski zakon uparen s naizgled racionalnom prosudbom ne bi mogao ,,natjerati" osobu da učini nešto nemoralno, to jest, ne bi mogao pokolebati moral u osobi pošto bi on bio podređen Božjem zakonu, a ne ljudskom.

Dakle, smisao života je moral, a izvor morala je u religijama. A kako su nastale religije? Zbog velikih proroka koje je slijedio velik broj ljudi. A što su ti veliki proroci tvrdili? Da su oni Božji glasnici, Božje sluge, itd. Dakle, izvor velikih proroka je njihova spoznaja Boga, svejedno u kojem se on obliku zamišljao (svejedno koja religija). I sada imamo ovo: moral – religije – proroci - Bog. Ako je smisao života moral onda je smisao života religija, a onda je smisao života ugledanje na proroke, a onda je smisao života spoznaja Boga.

Da rezimiram: Smisao života jest spoznaja Boga. Ali, i spoznaja Boga je želja. Spada li ona u niže želje? Nikako. Spada li u više? Isto ne, pošto bi onda bila jednaka želji da pojedinac postane slikar. Dakle, postoji još jedna vrsta želje, koja je superiornija i višim i, naravno, nižim željama i u čijoj skupini ne postoji niti jedna želja osim te. Najviša želja – želja za spoznajom Boga.

Život ima više smisla ako pojedinac ima manje želja. Najviše želja je u nižim željama, puno manje u višim, a samo jedna u najvišoj želji. Znači li to da je najisplativije biti svećenik? Možda, ali svaki čovjek ima svoju svrhu i nisu svi stvoreni da bi bili svećenici. Svjestan sam da će neki će moralan život iskoristiti kako sredstvo koje će im pomoći u ostvarenju nekih vlastitih viših želja. Možda oni i neće vjerovati u Boga ili u proroke ili u religije. Ali živjet će moralno. A to je najvažnije – moralan život. Dok u osobi postoji moral postoji i mogućnost da shvati koje su stvari u čovjekovom životu najvažnije.

Preuzeto sa

Tags:
Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Komentari  

 
#1 4Dportal 2010-08-31 19:47
Kada bih išao u krajnost, tj. kada bismo svi bili kao svećenici "moralni", čovječanstvo bi bilo uništeno! Kako? Pa tako što od svećenika "nema ploda", tj. oni se ne smiju ženiti i imati djecu. OK, to sam otišao u krajnost, da se malo našalim...

Nego, ono što sam htjeo reći je da je po meni svrha života da smo svi mi hrana jedni drugima (u fizičkom i emocionalnom smislu). Da bi ovo razumjeli, trebate prvo shvatiti pojmove denziteta kojih ima ukupno 7. Svaki viši denzitet se "hrani" onim prethodnim, a onaj najviši, sedmi, je "jedinstvo s jednim", koji čini svih ovih ostalih 6, a to bi po nekom znanstvenom i logičnom objašnjenju bio ono što mi nazivamo Bog! Zato je Bog svuda oko nas i sve je "ovo" Bog, ti si Bog, ja sam Bog, svi smo mi Bog. Vi ljudi ste u 3. denzitetu, a da biste preživjeli, morate se "hraniti" nižim denzitetima (u ovom slučaju govorim o fizičkoj hrani), dok se "bića" na višim denzitetima "hrane" svima ostalima na nižem denzitetu, ali to više nije fizička hrana kako ju mi shvaćamo, nego emocionalna, gdje je stupanj svijesti viši.

Ukratko, po meni je svrha života da smo svi mi hrana jedni drugima, a naravno da bi trebali živjeti moralno kako je gore kolega pojasnio, da bismo dostigli višu razinu svijesti, viši denzitet...
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Radioaktivna municija

Radioaktivna municija

Ljudi su se oduvijek ubijali. Ta makijavelistička ubojstva, bijedno opravdavana višim ciljevima, sastavni su dio bolesne parade zvane ,,rat". A kako su godine prolazile, razvili smo sve složenije, sofisticiranije i...

Komentari(12) Klikova:9053

Više...
Baba roga

Baba roga

Nova interpretacija bin Ladenove smrti.WikiLeaks otkriva kako je neki tamo ,,visoki zapovjednik Al-Qaide"  rekao da je u nekoj europskoj zemlji sakrivena atomska bomba koja će biti aktivirana ako bin Laden...

Komentari(1) Klikova:8194

Više...
Indigo djeca (ili možda ne)

Indigo djeca (ili možda ne)

Barack Obama je odraslo indigo dijete, tvrdi autorica indigo djece. Po meni su oni koji se smatraju indigo djecom razmažena derišta. Dopustite da argumentiram svoj stav.

Komentari(4) Klikova:22921

Više...
Krvava krila ljubavi

Krvava krila ljubavi

Ante Scriptum: Sljedeći sadržaj nema nikakvu književnu vrijednost.

Komentari(1) Klikova:9650

Više...
Utopija pravednosti

Utopija pravednosti

Kroz povijest smo isprobali mnogo različitih državnih uređenja i čini se da nas niti jedno nije zadovoljilo. Danas smo na demokraciji i nekako mi se čini da smo se i...

Komentari(3) Klikova:9860

Više...
Baci gljivu da se igraju

Baci gljivu da se igraju

Zeleni se šuma i svi su sretni. Grad se sivi i svi su nezadovoljni. Koga je lakše kontrolirati? Naravno nezadovoljne, znači one u gradu, jer će oni svako prividno poboljšanje...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:8940

Više...
Bog, dogma i religija

Bog, dogma i religija

Ovaj je članak o Bogu, dogmi i religiji. Da bi se mogao početi takav članak potrebno je definirati dva pojma, religija i dogma. Religija je organizirani sustav vjerovanja i bogoslužja...

Komentari(4) Klikova:11684

Više...
Kakvu je ulogu Michael Jackson odigrao na ovome svijetu?

Kakvu je ulogu Michael Jackson odigrao na ovome svijetu?

Kakvu je ulogu Michael Jackson odigrao na ovome svijetu? Kako bih na to pitanje odgovorio u ovom osvrtu analizirat ću njegovu poznatu pjesmu "They Don't Really Care About Us", u...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:14382

Više...
Kanta

Kanta

Ante Scriptum:Sljedeći sadržaj nema nikakvu književnu vrijednost.

Komentari(1) Klikova:10084

Više...
Uništenje privatnosti, pojedinca i slobode

Uništenje privatnosti, pojedinca i slobode

"Može li se slobodnim društvom koje poštuje pojedinca nazivati društvo koje je nesposobno zaštiti privatnost pojedinca čak unutar njegova četiri zida?" zapitao je ljude filozof Herbert Marcuse. Mislim da je...

Komentari(1) Klikova:13144

Više...
Smisao života

Smisao života

Je li čovjeku potreban Bog? Možda nije.Ako čovjek odluči posvetiti svoj život slikanju onda će on cijeli svoj život slikati i to će mu biti smisao života. Ako odluči posvetiti...

Komentari(1) Klikova:17049

Više...
Baner
Baner

Kolumnisti

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno