Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Polivalentno ili umreženo mišljenje (1)

2413

- Neki od razloga koji nas mogu upućivati na potrebu potrage za novom paradigmom mišljenja, a u sklopu koncepta o iskrivljavanjima našeg mišljenja.

"Muke s 'našim' mislima koje nisu naše" nema sretnik koji misli: "A što ja drugo mogu misliti do svoju sopstvenu misao?!".  Ovakve muke i nisu u polju njegove svijesti, te nema ni potrebe za promišljanjima i objašnjenjima slična onima koja slijede. Te mu je lakše nego nekome tko makar sluti kako nečeg tu ima...

Ako bi se vremenom jasnije pokazalo kako su baš u pravu ovi koji makar slute, da nečeg tu ima, onda bismo morali da priznamo: "Kakve suptilne zamke!".  U tom slučaju, analogno principu: "Najbolji su robovi koji misle da su slobodni", otkrit će nam se tada princip koji već sada širokofrontalno radi u čovječanstvu: "Najbolji su [najbolji za one koji su nam sve ovo smjestili] mislioci koji misle da ispravno misle".

U raznim smo mi zamkama, oni mi koji to uočavamo (ostali su prividno slobodni i moćni),  po raznim osnovama. Ipak, ove zamke vezane za distorzije u mišljenju, ako se pokažu točnima, svakako su bazične. Iz misli i mišljenja nam proizilazi sve: shvaćanje života, odnos prema drugima, svjetonazori, životni ciljevi, djelovanje i troženje životne energije, i sve ostalo, što ne bi, kad bi se nabrajalo, stalo ni u cijeli tom. Zamislimo situaciju, neka bude pretpostavljenom, da netko, i ponad nas, i oko nas, što izravno, što preko cijelog našeg planetnog životnog ambijenta, utječe na naše misli i na naše procese mišljenja, gužvajući nam misli, izazivajući uvrtanja, greške u rezonovanju i zaključivanju, stvarajući nam nešto poput frekevencijskog ometanja, namećući nam, ili suptilno sugerirajući teme i smjerove kretanja naših misli, itd. Onda dobivamo kao posljedicu iskrivljen cijeli onaj prethodno spomenuti repertoar misaonih produkata. Iz čega proizilaze iskrivljenja po svim smjerovima i na svim poljima našeg djelovanja i življenja.

I pretpostavimo da sve to aktualno iz trenutka u trenutak radi, a mi - mislimo kako suvereno mislimo svoje misli. Ako sve to dodatno povežemo sa poznatim duhovnim stavom, on je i jednim od temeljnih Steinerovih stavova, da sve vanjsko proizilazi iz unutarnjeg (on kaže - iz Duhovnog svijeta): onda je jasno da je naš fizički planetni Zatvor manifestiran iz našeg misaonog, konceptualnog zatvora, ili bar održavan pomoću njega. Pa: ako želimo vanjsku slobodu i oslobađanje - onda trebamo ponajprije poraditi na poljima unutarnjeg oslobađanja, u ovom slučaju, na polju samoosvješćivanja i oslobađanja samih naših misli i procesa mišljenja.

Bazična zamka! Ako bismo pokušali da se bavimo ishodištima, a tek ako bismo se htjeli baviti onima koji su nam priredili i priređuju tu bazičnu zamku, lako bismo skliznuli u sumnjive  pretpostavke i teorije urote, koje mnogima nisu po volji, stoga, izbegnimo ih elegantno i pozabavimo se sopstvenim mislima, misaonim tokovima i procesima. Tj. ovo je prijedlog da se time pozabavi svatko tko ne odbacuje unaprijed koncept o nekakvim-nečijim utjecajima na naše misli, tko želi na sebi-u sebi provjeriti ima li ih doista, mogu li se prepoznavati, isplati li nam se dopustiti mogućnost tako čega.

A tu mu mogu pomoći pitanja i smjerovi samozapitanosti... Je li u dominantnom broju slučajeva misli ono što u datom trenutku treba da misli, ili mu svaki čas upadaju misli koje nemaju "blage veze" sa datom situacijom i sa normalnim misaonim fokusom u njoj. Na primjer, roj asocijacija koje su prije zamarajuće negoli sa iole uočljivom svrhom. Ima li mu, dešavaju li mu se ponavljanja nekih riječi, misli, slika, a koje su potpuno nefunkcionalne, u smislu dosadno nefunkcionalnog ponavljanja. A tek neka pozornije prati sebe u morima besmislenih razgovora, kojima kao da je svrha, što reče E. Fromm, samo da se popuni praznina u situaciji u kojoj smo sa nekim u društvu; u kojima misli kao da se otrgnu kontroli i jure nekim slalomima bez pravog cilja i smisla. Da se preporuči da se pokušaju loviti česte očite iracionalnosti, impulsi nesuvislih misli, itd. - već bi mnogima bilo teže izvodivo, jer je tu uvjet izgrađena vještina u takvom lovu. Itd.

Bazična zamka! Ne samo u našim osobnim mišljenjima i životima, nego - i na civilizacijskoj razini. Što je, dakako, povezano! Još jedanputa: uzmimo samo kao pretpostavku distorzije naših misli i misaonih procesa. Kako se to one manifestiraju na civilizacijskoj razini?

Teza o distorzijama, o nečijim, nekakvim utjecajima na naše mišljenje, valjda se podrazumijeva, ne znači da je sve što kao civilizacijske tekovine imamo: falično, produkt falš-mišljenja, suludo, neupotrebljivo. Ali, na drugoj strani, već je antropološki sve jasnije i onima koji su daleko od nekakvih koncepata utjecaja na naše mišljenje, da ne stoji ni suprotno stajalište: potpuno ili skoro potpuno povjerenje u moći i postignuća prvenstveno mišljenja u okviru znanosti, jer su one nekako temelji civilizacije koju imamo.

Na površini sve što imamo doista djeluje baš imponzantno i pompezno: sve te znanosti, more knjiga, teorija, otkrića, iskazanih i zapisanih mudrosti, razvijena tehnologija, nešto što shvaćamo kao savršenije, u odnosu na neke ranije periode, uvjete življenja, itd.  Sve to bazično ili inicijalno jeste produkt mišljenja, sve to jeste nedvojbeno u funkciji našeg svakodnevnog funkcioniranja; i naš svakodnevni život, i postojanje čovjeka na planetu već se ne bi mogli ni zamisliti bez većine tih civilizacijskih postignuća: od auto koji vozimo, računala za kojim sjedimo, posla koji radimo, preko funkcioniranja života u svakoj državi, do svega širecivilizacijskog što imamo kao čovječanstvo. I u toj, vanjski promatrano - ako ne idealnoj, a ono svakako solidnoj slici postojanja i funkcioniranja našeg zemaljskog života ispada skoro pa suludo govoriti o nekakvim mističnim lošim utjecajima na naše mišljenje. Te nam, povezano sa tim, dođe slično suludom ideja o potrebi uspostavljanja nekakve nove paradigme mišljenja: "Ha, što imamo tražiti nekakvu novu paradigmu mišljenja, i gdje je tražiti i naći, kad imamo tolike moćne znanosti, kad imamo logiku i druge znanosti koje su se specijalizirale za mišljenje i spoznaju, gnoseologiju, semantiku, itd?!".

Međutim, ako se zaputimo malo dublje grebati ispod te skoro pa imponzantne i pompezne slike, silazimo na tragove trulih misaonih jezgara. Spomenimo samo neke od tih sitnih ponornica, iscrpnije pobrojavanje je za neku studiju.

1. Što sa svim tim civilizacijskim postignućima imamo u nekoj dubljoj konačnici?! Imamo li sebe, vladamo li bar u solidnoj mjeri sobom, dubljim procesima ne samo u našem fizičkom tijelu, već... hajde da kažemo - u tijelima koja su nam ponad fizičkog? Jesmo li makar na tragu pravih spoznaja o našem psihofizičkom i duhovnom funkcioniranju, o organiziranosti svakog našeg individualnog života, života na Zemlji? (Van, u kozmos ne smijemo ni za zavirimo, znanja koja imamo o vani su toliko smiješna, da bi poželjnije bilo da ih se stidimo i da ih i ne spominjemo kao nekakva znanja.) Na primjer: znanstvenik koji ima toliko toga otkrivenog i napisanog o nekim dalekim galaksijama i zvjezdanim sistemima - već sutra može pasti u depresiju zbog nekog osobnog dramatičnijeg životnog događaja! Ili možda već i boluje od neke teže bolesti! I - što mu znače sva znanja do kojih je došao tamo u nekoj fascinantnoj daljini, ako spoznajno ne vlada svojom najbližom blizinom?!

2. Pa dalje: kako je tekao razvoj znanosti i cjelokupne civilizacije? Tako što smo počeli, sve jasnije, sve više i sve opasnije, da se davimo u moru informacija, koje nam stoga dođe kao more informacionog smeća. Zar tu ne iščitavamo jasno nečije teške globalne utjecaje? Razvoj svih znanosti i cjelokupne civilizacije koji vodi napretku u kojem se davimo u moru informacija, koji nas prije osobno i civilizacijski sluđuju, nego što ih osjećamo kao dobrobit korisnog razvoja.

3. Pa opet dalje: zar ne vidimo kako se cijelim tim razvojem (mudrije je da kažemo: "razvojem") um i svijest ljudi porinjuju sve dublje u Materiju i u Iluziju, u detalje i fenomene Materije i Iluzije, gubeći iz vida, sa horizonta uma i svijesti, širu sliku Postojanja, bar širu sliku zemaljskog Postojanja - kojom se makar samo pravi iskorak ka Postojanju izvan zemaljskog?! Osobito preko znanosti, koje su nam oslonac, zalazimo sve dublje u sve sitnije kapilare Materije, i preko sve brojnijih regija u sve sitnije njihove kapilare,  koji nam individualno i kolektivno zarobljavaju svijest sve opasnije i nepovratnije. Pri tom kao da nam se energije psihe, duha i duše gase sve više, jer se sve više rasipaju po dubinskim labirintima Materije.

4. Pa još malo dalje: iluzija, dakle, distorzija u mišljenju, u vidu pakiranja znanja u sisteme (sustave)! Sistemi, moćni sistemi znanja! Svakako se najmoćnijim u tom smislu osjećao Hegel, koji je umislio da je njegov Sistem konačna riječ Tvorca, kojim se on končano spoznao i osvijestio u ispoljenom Postojanju. U sistemima se znanje okamenjuje, umrtvljuje, živi procesi i dešavanja koja spoznajemo - pokušavaju zaustaviti, zamrznuti (dakako, u našem umu i u našoj svijesti), sa iluzijom konačno osvojene istine u nekom segmentu. Napiše, tako, neki znanstvenik knjigu, sa nekom svojom teorijom,  nekim svojim sistemom, podsistemom, zadovoljan: ulovio je znanje i pedantno ga zapakirao između korica knjige. Ako je on iskren i nije se isključio iz spoznajnih procesa i nastojanja u samoj toj oblasti ili temi kojom se bavio u knjizi - već za neki dan može doći do novih spoznaja, makar i sitnijih, ali koje traže redefiniranje, prepakiranje, za početak - samo u jednom segmentu sistema. Pa za koji dan još neki uvid, i - možda dok knjiga još ne izađe iz štampe: on ima urušen sistem. A ako on ne napreduje dalje u svemu onome što je zapakirao u sistem, onda ima problem sa spoznajnim tapkanjem u mjestu. (Na tragu pravca kojim se bar malo eskiviraju distorzije imamo stav: znanje se najpouzdanije  može pratiti kroz žive procese, ne kroz pakiranja u sisteme. No, to je druga, priča o rješenjima...)

Naravno, i ovo ne znači da su sva znanja u sistemima loša, da u mnogim slučajevima sistemi nisu dobri, ako nikako drugačije, a ono kao pomoćne štake, ali svakako ukazuje na generalno pogrešan smjer u znanstvenom mišljenju, tj. otkriva nam utjecaje nekih moćnih faktora, koji ne žele da mi budemo na tragu prave Istine, koji nas u tome suptilno i lukavo ometaju.

5. Uzmimo i jedan primjer civilizacijskog iskrivljavanja mišljenja van znanosti, a na primjeru novca. U suštini - običan papir, koji bi samo trebao da je ekvivalent uloženog rada i/ili energije, koji dolazi na mjesto bukvalne razmjene dobara, kao glomaznije i primitivnije. A on je pretvoren - u pravi kult nekakvog božanstva! Do razmjera u kojima je čovjek zbog njega spreman sam da se ubije ili druge da ubija, zbog kojeg se svojevoljno ili iznuđeno izrabljuje, podvrgava izrabljivanju, do gubljenja zdravlja, preko kojeg se gospodari, itd. Da u pitanju je već izgrađeni civilizacijski odnos prema novcu, odnosno, vrijednost koja je dio ustrojstva civilizacije. Ali, toga ne bi bilo da nije bilo inicijalnog kolektivno iskrivljenog mišljenja, odnosno, da i danas, iz minuta u minut, nema pothranjivanja takvih vrijednosti i ustrojstva preko aktulnih misli (skoro) svakog pojedinca na planetu.

6. Kada se govori o utjecajima na naše mišljenje i o distorzijama - ima se u vidu šira slika, ne bukvalno naivno zamišljena situacija u kojoj mi sjedimo i razmišljamo, a netko (sjedi) nad nama i preusmjerava nam misli. O tim utjecajima i distorzijama se može govoriti u sklopu brojnih mehanizama (ne samo preko pretpostavljenih izravnih ometanja): isprogramiranosti, izmanipuliranosti, indoktriniranosti, te u sklopu utjecaja roditelja i odraslih na mišljenje djece, do njihova sazrijevanja, pa preko sistema obrazovanja i društvenih stereotipa do djelovanja medija. U svakom od tih slučajeva, a u brojnim situacijama u životu, mi možemo postaviti pitanje: mislimo li mi svoju misao, ili mislimo misao koju nam usađuju, ili na koju nas navode - roditelji, sredina u kojoj živimo, mediji...

*          *          *

Ima i raznih drugih razloga, koji možda i nisu u domeni koncepta o utjecajima na naše mišljenje, a preko kojih nam se otkriva potreba za potragom za drugačijom paradigmom mišljenja. I osobno, i civilizacijski.

Koncept sa polivalentnim ili umreženim mišljenjem bi bio jedan od mogućih tragova koji nas vode nekakvoj novoj paradigmi mišljenja. Odnosno, koji nas vode izbavljenju od nekakvih-nečijih ometanja našeg mišljenja i misaonih procesa.

Tags:     misli      duhovnost      svijest      razvoj      4Dportal
Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Isus, Osho, Sai Baba, Icke...

Isus, Osho, Sai Baba, Icke...

- Pratimo, odgonetamo, dešifriramo arkonske distorzije, kako u nama samima, u našim mislima, tako i šire, te u onome što imamo kao tzv. društvene i civilizacijske tekovine (a valjda se...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4053

Više...
Polivalentno ili umreženo mišljenje (1)

Polivalentno ili umreženo mišljenje (1)

- Neki od razloga koji nas mogu upućivati na potrebu potrage za novom paradigmom mišljenja, a u sklopu koncepta o iskrivljavanjima našeg mišljenja.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2414

Više...
Jedno od rješenja: fokus na rješenjima, a ne na problemima

Jedno od rješenja: fokus na rješenjima, a ne na problemima

Možda bismo ovo, i nikako ne slučajno, mogli usporediti s ronjenjem: mi udahnemo zrak, zaronimo u problem, u dubinu problema, bavimo se dolje (nije ovdje slučajan prilog "dolje") problemom, nastojimo...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:1969

Više...
Arkonske distorzije u umjetnostima

Arkonske distorzije u umjetnostima

- Umjetnosti, kao svijet lijepog, svijet Ljepote. Paradoksi u dijelu umjetnosti u kojem nam se Ljepota donosi preko ljepote ubistava i ubijanja, nasilja, gadosti, horora, perverzija... - Sa konceptom o...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2304

Više...
Muke sa

Muke sa "našim" mislima koje nisu naše

Ključ: u isključivanju iz usiljenog misaonog kontinuiteta ili grča? U stalnoj fluktuaciji između misli i nemisaonosti (praznine uma)? - Naše misli svakako jesu moćne, moćne i u istinskom preobražavanju nas...

Komentari(1) Klikova:6242

Više...
Probuditi se u planetnom Zatvoru, i - što onda?!

Probuditi se u planetnom Zatvoru, i - što onda?!

- Što nas uistinu čeka, i što nam predstoji, umjesto skoro pa stereotipa o duhovnom Buđenju sa kojim "nevjerojatno lijepa, mirna i ljubavlju ispunjena stvarnost vas čeka"?!

Komentari(2) Klikova:3229

Više...
Iluzija prosvjetljenja u svijetu iluzije (2)

Iluzija prosvjetljenja u svijetu iluzije (2)

- Pošto je pitanje prosvjetljenja/prosvjetljenosti jedno od najbitnijih u duhovnosti, osobito onoj koja makar samo inklinira ka istočnjačkom modelu, eto i potrebe za dodatnim činjenicama, tezama i argumentacijom u vezi...

Komentari(1) Klikova:3541

Više...
Za Ko-Kreatora treba duhovno sazrijeti

Za Ko-Kreatora treba duhovno sazrijeti

- Prakticiranjem "Tajne", bez prethodno izvedene teške duhovne obuke: svojom energijom samo ojačavamo postojeći Stari svijet, te samo sve dublje svoju svijest uranjamo u Iluziju. -  Onaj tko je prošao...

Komentari(1) Klikova:3167

Više...
Iluzija prosvjetljenja u svijetu Iluzije (1)

Iluzija prosvjetljenja u svijetu Iluzije (1)

- Iz kritičkog istraživanja dominantnih duhovnih paradigmi i njihovih krunskih segmenata - ideala (u ovom slučaju je to prosvjetljenje), dobivamo materijal za trasiranje puta novoj duhovnoj paradigmi i njezinom krunskom...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3209

Više...
Bog-Jedan-jedini Bog vs Viši Bog

Bog-Jedan-jedini Bog vs Viši Bog

- Vjera u Boga-Jednog-jedinog Boga: kao OPS-zamka. Alternativa: vjera u Boga koji je iznad svjetova Dobra i Zla.

Komentari(1) Klikova:3343

Više...
Kritičko mišljenje i osobne duhovne teorije

Kritičko mišljenje i osobne duhovne teorije

- Kritičkim mišljenjem izbjegavamo zamku vezivanja samo za jednog duhovnog autoriteta, autora, učitelja, odnosno za jedno djelo, teoriju, model... Njime si omogućavamo izbor za nas najboljeg, najprihvatljivijeg u mnoštvu djela...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2987

Više...
MIROSLAV PRVULOVIĆ: Transcendiranje anakronoga svijeta (6)

MIROSLAV PRVULOVIĆ: Transcendiranje anakronoga svijeta (6)

- "Biti sretan i uspješan!" - uz sve šire planetne armije bolesnih i depresivnih!

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3207

Više...
Otkrivanje

Otkrivanje "Tajne" - kao kozmičko-planetna podvala?

- Kozmičko-planetna energetska dešavanja navode nas na okretanje ka Višem, ili nam sugeriraju evolucionistički smjer. Evolucionističko upražnjavanje metodologije "Tajne", koje bi bilo u funkciji tog fokusa, moglo bi nas dovesti...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5280

Više...

"Logika Stada" i promjene

- "Logika Stada", koja uvjerljivo dominira u masi čovječanstva - nije, tj. ne koristi se ovdje u smislu neke uvredljive kategorije kojom neki od nas, koji su je osvijestili i...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4414

Više...
Bog (Apsolut, Izvor) - ateizam - Evolucija - Energija

Bog (Apsolut, Izvor) - ateizam - Evolucija - Energija

- Religioznost ne znači sama po sebi rast svijesti. - Pravi faktori za rast svijesti su u sferi evolucionizma. - Ne Bog-Apsolut-Izvor (naravno da oni kao nekakva konceptualna poštapalica nisu...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5034

Više...
Shavasana i praksa izvankonceptualizma

Shavasana i praksa izvankonceptualizma

- Praksa izvankonceptualizma u trokutu između: meditacije, emocionalnog pročišćavanja (Dž. Raskina) i shavasane (joga nidre). - Kome ona u opisu djeluje kao banaliziranje duhovne prakse (kakva je to duhovna praksa...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3470

Više...
Hibernacija u Entropiji

Hibernacija u Entropiji

- Strategija s Entropijom, provjereni način: pojednostavljivanje svega u životu, svega onoga što od nas ovisi, na što možemo utjecati, te što više relaksacije.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4094

Više...
S. N. Lazarev, ljubav prema Bogu i praksa izvankonceptualizma

S. N. Lazarev, ljubav prema Bogu i praksa izvankonceptualizma

- U nekima od duhovnih učenja: um nam kreira i pokreće koncept preko kojeg želimo da osjećamo ljubav prema Bogu, što je pod znakom pitanja s obzirom na još uvijek...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5988

Više...
Baner

Kolumnisti

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno