Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Arkonske distorzije u umjetnostima

2109

- Umjetnosti, kao svijet lijepog, svijet Ljepote. Paradoksi u dijelu umjetnosti u kojem nam se Ljepota donosi preko ljepote ubistava i ubijanja, nasilja, gadosti, horora, perverzija... - Sa konceptom o arkonskim (ili nekim drugim) utjecajima i distorzijama u našim mislima, individualno i kolektivno - predstoji nam veliki posao preispitivanja svega što pod kapom postojeće civilizacije imamo kao tekovine i vrijednosti, koje su nam do sada bile maltene civilizacijskim svetinjama.

 

 

"Zdravoj pameti" djeluje nesuvisao najprije sam koncept "naših" misli koje, u stvari, nisu naše: "Kako ja to mogu misliti tuđu misao za koju nedvojbeno osjećam da je moja, da je ja mislim?!". Pa dalje se toj istoj pameti nižu druge nesuvislosti: da se, ako ne baš u svemu, a ono svakako u toliko toga u nama i oko nas vide utjecaji i posljedice onih istih (svejedno kako da ih nazovemo) koje smo ranije u ovakvom konceptu konstatirali za naše misli.

No, možda se vremenom jasnije nego što smo to sada sposobni ustvrditi - pokaže kako je to drugi veliki korak čovječanstva na putu samo-oslobađanja. Prvi je: konstatiranje sveopće zarobljenosti u zemaljskom Paklu-Zatvoru. Dva ključna početna velika koraka! Podsjetimo po ko zna koji put na devizu koja mora biti jednim od fundamentalnih principa onih koji nas drže u svemu ovome i koji nas sputavaju na načine koje tek počinjemo slutiti. Tu devizu je, valjda, prvi iskazao Goethe, a ponovio ju je misteriozni (možda i nepostojeći) Skrivena Ruka: "Najbolji su robovi koji misle da su slobodni!". Dok rob ne shvati da je rob - neće početi razmišljati kako da se oslobodi, ponajrpije: neće mu pasti na pamet ideja o pravoj slobodi. On će sebe i svijet oko sebe doživljavati sa osjećajem da živi i djeluje u njemu posve slobodno. Gdje se čovjek tako osjeća - svojim ponašanjem i djelovanjem samo učvršćuje svoju poziciju, dakle - porobljenost, i samo se svojevoljno izlaže i dopušta sve distorzične utjecaje na sebe i na svoj život, dopušta ih - kao posve normalne.

Nakon ova dva (potencijalno) velika koraka u spoznavanju i u promjeni percepcije cjelokupnog našeg ovozemaljskog života, u slagalici enigme sa našom pozicijom i sa utjecajima koji se vrše nad nama - počinju se nizati kockice. I ne tek puke spoznaje radi, već radi traganja za rješenjem, za izlazom, za eskiviranjem nepoželjnih utjecaja.

A u toj slagalici jedan od očiglednih principa je već ranije definiran, ako ne baš za sve što imamo u ovoj civilizaciji, a ono za toliko toga (moramo biti oprezni i neodređeni jer razmjere nam nisu jasne) - inicijalna ili bazična ideja u svakom, ili u skoro svakom konceptu, teoriji, modelu je obično dobra, čak odlična, no, kako su ih njihovi tvorci dalje razrađivali: zapadalo se u distorizije, dalje nizanje ideja kao da je išlo sa iskrivljavanjima po nekom obrascu fraktala. Kao da oni koji nas čuvaju i prate - ne mogu baš spriječiti bukvalno da dobre ideje uđu u morfičko polje čovječanstva, ili pojedinaca koji su njihovi prijemnici, ali - čim se to i desi, oni odmah urgentno počnu djelovati na frekvencijskim pritiscima i iskrivljavanju, te daljim smjerom anuliraju korist, tj. za njih štetu, koju bi cjelovitost izvornog koncepta, modela, teorije imala za čovjeka i čovječanstvo.

Nije li to sada nekakva "obrnuta šizofrenija", da se u normalno produkovanom konceptu, modelu, teoriji počnu uočavati "nekakvi" arkonski ili slični utjecaji? Šta nam daje za pravo da ih uočavamo, po kojim to parametrima? Takva uočavanja, detektovanja nisu laka, ali nisu ni nemoguća. Uvijek postoje signali, uvijek možemo pratiti kako se neka nekonzistentnost, iracionalnost, nedosljednost i tome slično uvukla u "tkivo" koncepta, modela teorije, te - samim tim uvlačenjem može se pratiti kako u raznim pravcima dolazi do deformiranja cjelovite strukture, da kažemo - misije koju koncept, model, teorija imaju.

Sve ovo djeluje apstraktno, ali - uočimo kako to konkretnije izgleda na primjeru umjetnosti.

Umjetnosti su vezane za estetiku, za lijepo, za ljepotu, za kultiviranje i oplemenjivanje ljudskog duha, za poboljšavanje imaginacije (ovisno o vrsti umjetnosti), za poticaje na samoispitivanje, na dublje spoznavanje sebe i života, a na estetskoj osnovi, itd. Nesporno u umetnostima to i imamo, i u djelovanju umjetnosti na čovjeka, u civilizacijskoj misiji umjetnosti. I to je ta bazična, inicijalna ideja sa konceptom umjetnosti.

No, pođimo dalje, uočimo šavove po kojima se mogu pratiti arkonski (ili neki drugi) utjecaji u razvijanju umjetnosti kroz historiju, a osobito u naše vrijeme.

Svijet umjetnosti je svijet fikcije, zamišljenog, izmišljenog, aspekt koji se posebice naglašava u vezi s književnošću. Na svijet umjetnosti mi ne reagiramo emocijama sa kojima reagiramo na dešavanja u realnom životu. Na dešavanja u svijetu nekog umjetničkog djela mi reagiramo - estetskim emocijama. A sa estetskom distancom. Na opis nasilja u novinama mi reagiramo jakim "običnim" emocijama: sa zgražavanjem, odbojnošću, itd. Na takav isti ili sličan opis u književnom ili nekom drugom umjetničkom djelu - mi reagiramo sa estetskim emocijama. Znamo da je to svijet fikcije, da to nisu informacije iz realnog svijeta, da je sve to - "kobajagi", pa su nam i reakcije "kobajagi".

To je fenomen oko kojeg se vode raspre u estetici, u smislu "estetike ružnog", kroz poznate paradokse: ružno lice na slikarskom djelu nije ružno, već - lijepo, u smislu estetike umjetnosti - lijepo. Pa tako i u vezi sa svim ostalim tzv. negativnim aspektima,  sa opisima ili prikazima nasilja, ubistava, gadosti, itd. - u umjetnosti nisu sa istim statusom kao iz domena realnog života, već su - LIJEPI.

Što znači: kada čitamo kako Raskoljnikov sekirom ubiva babu-zelenašicu i njezinu sestru, kako Radisava u romanu "Na Drini ćuprija" nabijaju na kolac, kako Leone Glembaj makazama ubiva maćehu, kako se u "Ilijadi" na svakom koraku u dvobojima prosipaju crijeva, itd. - mi sve to čitamo kao nešto divno i lijepo. Zar ne osjećamo kako nam se u dobrom dijelu umjetnosti podmeću arkonska kukavičja (estetska) jaja?! Ako stvari nazovemo pravim imenom - zločin i gadost ne mogu biti ništa drugo do zločin i gadost, svejedno u kakve estetske ili neke druge oblande da su uvijeni!

Situacija je ogoljenija u vezi s filmom, kao vrstom umjetnosti. Jer je on kao medij najsugestivniji. Da li neka, osobito mlađa osoba, može da u filmu strave i užasa, ili u horor filmu uživa kao u nečemu lijepom?! Nesuvislo je i postavljati ovakva pitanja! Znamo dobro da ovakvi filmovi izazvijau maltene traume, strah, jezu, uvlače se u snove (kod mlađih osoba). I GDJE JE TU ESTETIKA?! I GDJE SU TU SUPTILNE ESTETSKE EMOCIJE sa kojima mi reagiramo na svijet fikcije?! Nema ih, nema im ni traga, ima samo tragova Arkona ili nekih sličnih naših porobljivača!

I možemo samo pratiti kako se vremenom kolektivno-stvaralačka umjetnička misao sve više iskrivljavala, kako je inicijalna ideja sa umjetnošću isklizavala ka trovanju psihe, duha i svijesti ljudi. U književnosti možda posebno sa Bodlerom imamo pomeranje fokusa na tamno, ružno i gadno: poezija o leševima, bolesti i bolesnom. O filmu već i da ne govorimo: maltene jasno kao na dlanu može se pratiti jedno negativno programiranje, a po smjernicama koje autor filma odabere, odnosno, po smejrnicama koje su mu nesvjesno s viših tamnih razina namjetnute.

Trovanje psihe, duha, svijesti... Tajnaši su odlično demonstrirali moć naših vizija, pod određenim uvjetima, moć na promjeni nas samih i našeg života, moć u privlačenju onoga na što se fokusiramo, onoga čime se mišlju bavimo. Usporedimo: tajnaš vizualizira kako novac ulazi u njegov život (tajnaško, arkonski navođeno iskliznuće je već bilo temom, ovdje govorimo o realno demonstriranom principu koji može da "radi") - onaj tko čita neko književno djelo, a koje je puno opisa scena nasilja bavi se sat, dva i više: vizualiziranjem nasilja. Točno je da neće on sa čitanjem jednog ili više književnih djela baš da privlači u svoj život sve to o čemu čita, ali - da se tu sa stajališta principa vizualizacije ne može raditi suštinski o nečem korisnom po svijest valjda je svakome jasno. Svakome tko je spreman na jednu drugačiju percepciju i preispitivanje ne samo umjetnosti, već svih civilizacijskih vrijednosti.

U vezi s arkonskim utjecajima koje možemo "čitati" u umjetnostima imamo još jedan momenat. Sve i da se u djelu ne govori izravno o nečem negativnom - djelo je otisak duha i svijesti svog autora. Nestabilna, neuravnotežena, čak možda i pomalo bolesna ličnost autora utisnuće nesvjesno svoje energije u samo djelo, onaj tko percipira samo djelo - primaće i njegove energije. Trovaće se njegovim energijama. Opet i ovdje: ne mora se raditi baš o nekim izravnim teškim utjecajima, ali - kumulativno: i to bi bio jedan od teških utjecaja kojih je na sve strane u ovoj civilizaciji. I - da li je slučajno da je baš u svijetu umjetnika bilo baš mnogo onih koji su poznati po nekoj psihičkoj nestabilnosti?! Toliko je primjera na sve strane da ih ovdje ne treba ni navoditi.

Ilustracija koja nije dokaz, ali otvara polje za razmišljanja u ovom smjeru, baš kao što te mogućnosti pruža svaki ekstrem. Postoji ruski dokumentarni film o filmu "Majstor i Margarita", u kojem su praćene sudbine glumaca, kako onih koji su učestvovali u predstavama po ovom romanu, tako i u samom istoimenom ruskom filmu. Šesnaest glumaca koji su učestvovali u ovom filmu ili u predstavama neposredno pre filma - doživelo je nakon filma ili nakon nastupa u predstavama tragične smrti, ili čudne negativne preokrete u životu. Točno je da se sve može pripisati koincidencijama, ali su one u mnogima od ovih slučajeva toliko čudne, da daju povoda za neke druge smjerove razmišljanja. Na primjer: mladi glumac koji glumi pjesnika Bezdomnog, koji (kao lik u romanu) zaglavi u duševnoj bolnici te umire od sarkoma pluća - bukvalno uskoro nakon snimanja filma doživi istu sudbinu lika kojeg je glumio. Skoro svi glumci koji su umrli - ili su umrli ili imali neke od zdravstvenih problema koje je imao sam autro romana, M. Bulgakov. Također: istraživanjem Bulgakovljeva života utvrđeno je da je on doista imao one iskorake ka "svijetu tame", koji su u osnovi njegovog najpoznatijeg romana, a inače, po literarnim mjerilima, jednog od najboljih evropskih romana 20. stoljeća!, te da je imao velike psihološke i probleme svijesti. Ovo dakako nije nikakvim dokazom, ali može poslužiti kao dobra ilustracija za očiti utjecaj energija, dakle i duha autora djela, a koje on stvarajući samo djelo utiskuje u njega; tko je zaniteresiran može pogledati sam ovaj film:

Sve u svemu: sa konceptom o arkonskim (ili nekim drugim) utjecajima i distorzijama na naše misli, individualno i kolektivno - predstoji nam veliki posao preispitivanja svega što pod kapom postojeće civilizacije imamo kao tekovine i vrijednosti, koje su nam maltene svetinja. Preispitivanje sa ciljem da se odgonetaju i prate niti arkonskih utjecaja, te da se sve civilizacijske tekovine debelo preispitaju i revaloriziraju. Umjetnosti su neke od tih tekovina.

Tags:     razvoj      svijest      duhovnost      čovječanstvo      umjestnost      sloboda      4Dportal
Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Isus, Osho, Sai Baba, Icke...

Isus, Osho, Sai Baba, Icke...

- Pratimo, odgonetamo, dešifriramo arkonske distorzije, kako u nama samima, u našim mislima, tako i šire, te u onome što imamo kao tzv. društvene i civilizacijske tekovine (a valjda se...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3738

Više...
Polivalentno ili umreženo mišljenje (1)

Polivalentno ili umreženo mišljenje (1)

- Neki od razloga koji nas mogu upućivati na potrebu potrage za novom paradigmom mišljenja, a u sklopu koncepta o iskrivljavanjima našeg mišljenja.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2185

Više...
Jedno od rješenja: fokus na rješenjima, a ne na problemima

Jedno od rješenja: fokus na rješenjima, a ne na problemima

Možda bismo ovo, i nikako ne slučajno, mogli usporediti s ronjenjem: mi udahnemo zrak, zaronimo u problem, u dubinu problema, bavimo se dolje (nije ovdje slučajan prilog "dolje") problemom, nastojimo...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:1771

Više...
Arkonske distorzije u umjetnostima

Arkonske distorzije u umjetnostima

- Umjetnosti, kao svijet lijepog, svijet Ljepote. Paradoksi u dijelu umjetnosti u kojem nam se Ljepota donosi preko ljepote ubistava i ubijanja, nasilja, gadosti, horora, perverzija... - Sa konceptom o...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2110

Više...
Muke sa

Muke sa "našim" mislima koje nisu naše

Ključ: u isključivanju iz usiljenog misaonog kontinuiteta ili grča? U stalnoj fluktuaciji između misli i nemisaonosti (praznine uma)? - Naše misli svakako jesu moćne, moćne i u istinskom preobražavanju nas...

Komentari(1) Klikova:5959

Više...
Probuditi se u planetnom Zatvoru, i - što onda?!

Probuditi se u planetnom Zatvoru, i - što onda?!

- Što nas uistinu čeka, i što nam predstoji, umjesto skoro pa stereotipa o duhovnom Buđenju sa kojim "nevjerojatno lijepa, mirna i ljubavlju ispunjena stvarnost vas čeka"?!

Komentari(2) Klikova:3052

Više...
Iluzija prosvjetljenja u svijetu iluzije (2)

Iluzija prosvjetljenja u svijetu iluzije (2)

- Pošto je pitanje prosvjetljenja/prosvjetljenosti jedno od najbitnijih u duhovnosti, osobito onoj koja makar samo inklinira ka istočnjačkom modelu, eto i potrebe za dodatnim činjenicama, tezama i argumentacijom u vezi...

Komentari(1) Klikova:3284

Više...
Za Ko-Kreatora treba duhovno sazrijeti

Za Ko-Kreatora treba duhovno sazrijeti

- Prakticiranjem "Tajne", bez prethodno izvedene teške duhovne obuke: svojom energijom samo ojačavamo postojeći Stari svijet, te samo sve dublje svoju svijest uranjamo u Iluziju. -  Onaj tko je prošao...

Komentari(1) Klikova:2929

Više...
Iluzija prosvjetljenja u svijetu Iluzije (1)

Iluzija prosvjetljenja u svijetu Iluzije (1)

- Iz kritičkog istraživanja dominantnih duhovnih paradigmi i njihovih krunskih segmenata - ideala (u ovom slučaju je to prosvjetljenje), dobivamo materijal za trasiranje puta novoj duhovnoj paradigmi i njezinom krunskom...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2979

Više...
Bog-Jedan-jedini Bog vs Viši Bog

Bog-Jedan-jedini Bog vs Viši Bog

- Vjera u Boga-Jednog-jedinog Boga: kao OPS-zamka. Alternativa: vjera u Boga koji je iznad svjetova Dobra i Zla.

Komentari(1) Klikova:3163

Više...
Kritičko mišljenje i osobne duhovne teorije

Kritičko mišljenje i osobne duhovne teorije

- Kritičkim mišljenjem izbjegavamo zamku vezivanja samo za jednog duhovnog autoriteta, autora, učitelja, odnosno za jedno djelo, teoriju, model... Njime si omogućavamo izbor za nas najboljeg, najprihvatljivijeg u mnoštvu djela...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:2757

Više...
MIROSLAV PRVULOVIĆ: Transcendiranje anakronoga svijeta (6)

MIROSLAV PRVULOVIĆ: Transcendiranje anakronoga svijeta (6)

- "Biti sretan i uspješan!" - uz sve šire planetne armije bolesnih i depresivnih!

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3017

Više...
Otkrivanje

Otkrivanje "Tajne" - kao kozmičko-planetna podvala?

- Kozmičko-planetna energetska dešavanja navode nas na okretanje ka Višem, ili nam sugeriraju evolucionistički smjer. Evolucionističko upražnjavanje metodologije "Tajne", koje bi bilo u funkciji tog fokusa, moglo bi nas dovesti...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5076

Više...

"Logika Stada" i promjene

- "Logika Stada", koja uvjerljivo dominira u masi čovječanstva - nije, tj. ne koristi se ovdje u smislu neke uvredljive kategorije kojom neki od nas, koji su je osvijestili i...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4231

Više...
Bog (Apsolut, Izvor) - ateizam - Evolucija - Energija

Bog (Apsolut, Izvor) - ateizam - Evolucija - Energija

- Religioznost ne znači sama po sebi rast svijesti. - Pravi faktori za rast svijesti su u sferi evolucionizma. - Ne Bog-Apsolut-Izvor (naravno da oni kao nekakva konceptualna poštapalica nisu...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:4830

Više...
Shavasana i praksa izvankonceptualizma

Shavasana i praksa izvankonceptualizma

- Praksa izvankonceptualizma u trokutu između: meditacije, emocionalnog pročišćavanja (Dž. Raskina) i shavasane (joga nidre). - Kome ona u opisu djeluje kao banaliziranje duhovne prakse (kakva je to duhovna praksa...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3270

Više...
Hibernacija u Entropiji

Hibernacija u Entropiji

- Strategija s Entropijom, provjereni način: pojednostavljivanje svega u životu, svega onoga što od nas ovisi, na što možemo utjecati, te što više relaksacije.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:3898

Više...
S. N. Lazarev, ljubav prema Bogu i praksa izvankonceptualizma

S. N. Lazarev, ljubav prema Bogu i praksa izvankonceptualizma

- U nekima od duhovnih učenja: um nam kreira i pokreće koncept preko kojeg želimo da osjećamo ljubav prema Bogu, što je pod znakom pitanja s obzirom na još uvijek...

Budi prvi i komentiraj! Klikova:5673

Više...
Baner

Kolumnisti

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno