Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Koljemo i veselimo se

27385

Većina ljudi na spomen svinje u glavi imati sliku prljave životinje koja se veselo valja u blatu na seoskoj farmi poput prizora iz filma Praščić Babe. Promatrajući svinje kao prljavu, nižu, manje vrijednu vrstu, namijenjenu isključivo klanju, onemogućavamo sami sebi da upoznamo razmjere zločina prema ovim svjesnim, osjetljivim bićima, koja zaslužuju naše uvažavanje i obzir.



U zapadnoj kulturi je nezamislivo ubiti i jesti psa ili mačku, jer je neopravdano ubijati inteligentna i nježna bića. Ipak, iako su istraživanja pokazala da su svinje po svojoj inteligenciji, društvenosti te sposobnosti za empatiju i privrženost čak i superiorne psima, kako ćemo vidjeti u nastavku posta, riječ je o životinjskoj vrsti koja stradava svakodnevno u masovnim farmskim postrojenjima  i posebice u klanju povodom blagdana. Dakle, ´poštivanje´ pasa i mačaka i ubijanje svinja nije ´pravi način´ već društvena i kulturna uvjetovanost koja ovisi od društva.

Pretpostavljam da će biti onih koji će reći da se na ovom blogu bavim glupostima i nebitnim stvarima, no suprotno tome, ja osobno smatram da je ovo jednako važno kao i sve o čemu sam pisao u prethodnih nekoliko postove i o čemu ću pisati u buduće.

Dok bi u civiliziranoj zemlji javno ponižavanje i mučno ubojstvo nemoćne životinje izazvalo osudu i zgražanje, u Hrvatskoj se kroz medij s velikim rasponom utjecaja klanje ne samo odobrava nego i potiče kao najradosnija svečanost koja se proslavlja uz svirku i pjesmu

Zatim nož zareže. Sluga ga dvaput lagano zarije kako bi prerezao kožu, nakon čega kao da duga oštrica nestaje zabijajući se kroz salo vrata sve do drške. U početku nerast ništa ne shvaća, ostaje ležati nekoliko trenutaka da malo razmisli. Da! Onda shvati da ga ubijaju i urla prigušenim krikovima sve dok ne iznemogne.

Ovako iz antropocentrične perspektive Knut Hamsun opisuje najbrutalniji čin u odnosu ljudskih bića i domaćih životinja. Literarni opis klanja gotovo je nježan i lako bi mogao prevariti očekivanja promatrača suvremenih svinjokolja, koje redovito izazivaju intenzivnu mučninu.

Rijetki povijesni izvori navode kako je svinja u pojedinim kulturama poštovana kao sveta životinja. Ako posegnemo u daleku prošlost, naići ćemo na tvrdnju grčkog matematičara i astronoma Eudoksa kako Egipćani nisu jeli svinjetinu, jer su na taj način htjeli poštedjeti svinje kao vrlo korisne životinje. Oni su imali običaj puštati svinje na tek zasijana polja kako bi utabale sjeme u zemlju. No, u masovnoj percepciji kulture mesojeda svinja je sinonim 'nečiste' životinje. Njezino je meso još i danas tabu za židove i muslimane, koji vjeruju kako bi ih učinio nečistim i sam dodir ove životinje ili njezina mrtvog tijela. Neovisno o religijskim načelima, u ekonomsko-gospodarskom smislu svinja je danas među najeksploatiranijim životinjama. Prema podacima hrvatskog Zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju 2003. težina svinja povećana je za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju samo u klaonicama zaklane su 163.344 svinje, napunivši naše želuce s više od 653.000 ubijenih životinja godišnje.

Vrijeme slavlja

Klanje svinja sezonska je pojava u agrarnomu obiteljskom gospodarstvu u našim krajevima još i danas, kada uz profesionalne mesare u seoskim kućanstvima životinje redovito kolju i neprofesionalci. Etnološka literatura govori o kolinju ili svinjokolji prvenstveno kao o starom hrvatskom običaju, dugoj tradiciji osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Klanja se odvijaju tijekom studenog i prosinca, posebice za blagdane kada se ove životinje ritualno kolju.

Pišući 1985. o tradicijskoj prehrani u okolici Zagreba, etnologinja Mirjana Randić-Barlek navodi da se kolinje ili fureš obavljalo od studenog do siječnja, ali najčešće oko Božića. U većini sela to je bila prilika za veliko slavlje na koje se pozivala rodbina i susjedi. Ponekad se na kolinju skupilo toliko ljudi da bi pojeli cijelo prase, pa je zato trebalo klati dvije svinje odjednom. Iste godine Tomislav Đurić u tekstu Tradicijska ishrana u suvremenim uvjetima u selu Cernik kraj Nove Gradiške također među osobite etnološke vrijednosti ubraja javno organizirano klanje svinja. Njegujući staru, slavonsku tradiciju, u Hrvatskom pjevačkom društvu Tomislav pokrenuli su 1983. manifestaciju starih jela i običaja uz klanje pod imenom Cernički krmokolj, kako bi taj običaj prezentirali javnosti. Autor ističe kako se cijelo selo prihvatilo organizacije svinjokolja 's mnogo ozbiljnosti i entuzijazma'.

Da je klanje veseo običaj potvrđuje i Maja Bošković Stulli u tekstu Kuhinjski humor u kajkavskim svadbenim govorima (1984.). Ona bilježi kako su svi svatovi bili 'razdragani, razigrani i nasmijani' prilikom recitiranja govora, čiji ću dio citirati: Naši su domaćini zaklali prasca tak velikoga kakti najvekšega - vrapca. Samo nesu mogli zmoći tak velikoga noža, kak mu je bila debela koža. Onda su se železanje s celoga sela pobrali pak su kod kovača tak dugačkoga noža skovali, kaj su ž njem prasca zaklali. U vrijeme blagdana, veselje i klanje ide ruka pod ruku.


Tradicija mučenja i ubijanja

Neposredno prije Dana republike i Hrvatska televizija je prigodno obilježila početak kolinja emisijom sugestivnog naziva - Koljemo i sviramo, prikazanom u ležernom poslijepodnevnom obiteljskom terminu. Dokumentarni film redatelja Branka Ištvančića, nastao na temelju novinskog članka o grupi Ex Panonia koja se ponovo okupila na jednom kolinju pod nazivom Koljemo i sviramo po kućama, na groteskan način govori o tamburaškom sastavu Licitari iz Podravskih Sela koji se okuplja zimi na seoskim kolinjima i svirkama po kućama. Dok svirači svirkaju, razigrani mladići mrcvare svinju po seoskom dvorištu vukući je za uši i noge, dok ona neprekidno cvili i uspijeva im izmaknuti. Zabava se nadalje razvija komentarima kako je žilava i uputama kako bi je trebalo opaliti po njušci, da bi je potom srušili, vukli po dvorištu i napokon uz dosta muke zaklali, dok je hitra domaćica pohitala s posudom da joj uhvati krv.

U društvu gotovo imunom na nasilje prema slabijima - ženama, djeci, seksualnim i etničkim manjinama, nije nemoguće zamisliti mentalne sklopove ljudi koji su, ne samo sudjelovali u klanju nego i u snimanju i u pozitivno intoniranom prikazivanju hrvatske tradicije. Dok bi u civiliziranoj zemlji javno ponižavanje i mučno ubojstvo nemoćne životinje izazvalo osudu i zgražanje, u Hrvatskoj se kroz medij s velikim rasponom utjecaja klanje ne samo odobrava nego i potiče kao najradosnija svečanost koja se proslavlja uz svirku i pjesmu. U nekoj utopijskoj humanoj zemlji namjerno i okrutno usmrćivanje nedužne životinje bilo bi prepoznato i kažnjeno kao zlostavljanje i namjerno mučenje izazvano ozbiljnom psihopatologijom neuračunljivih pojedinaca.

U Hrvatskoj je pak klanje prigoda za zabavu i zaradu. Ono je samo posljednja postaja u tlačiteljskom i diskriminatorskom odnosu prema životinjama kao inferiornim bićima u odnosu na ljudsku vrstu. Dominantni diskurs zabave pritom ukazuje na potpuni izostanak osjetljivosti za prepoznavanje boli drugog živog bića. U zemlji gdje je patnja zabavna te povod pošalicama i narodnom veselju, teško je očekivati da koljač i/ili konzument kobasica, čvaraka i ostalih delicija uljuđene kulture promatraju stvari s pozicije boli i patnje onoga koga se priklalo.

Izvorni narodni običaj

Legitimitet tradiciji daju i najrelevantnije institucije, pa Nenad Matić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, tvrdi kako Ministarstvo ne samo da ne razmišlja ni o kakvu zabranjivanju kolinja nego će učiniti sve kako bi se ta tradicija očuvala i kada bi ušli u  Europsku uniju, naravno, uz strogi veterinarski nadzor. Imperativ tradicije, na koju se vole pozivati i najvažnije državne institucije kada im to ide u prilog pri donošenju političkih odluka, kritički je promišljala ugledna hrvatska etnologinja Dunja Rihtman Auguštin. Ona naglašava kako običaji nikad nisu nevini od politike. Dok, s jedne strane, u stručnoj etnološkoj literaturi pojedini stručnjaci gotovo do danas nastoje proklamirati izvornu vrijednost narodnih običaja, s druge strane, još uvijek iz vrha države, iz obrazovnoga sustava, iz najmoćnijih državnih medija neprestano se puk uvjerava kako su sve naše šanse u prošlosti. Nadalje obrazlaže kako rituali i običaji ne traju nepromijenjeni vjekovima, nego se uvijek prilagođavaju duhu vremena koje je obilježeno socijalno, kulturno, ali i politički. U tom smislu, Hrvatskoj u kreiranju željenog europskog identiteta folklorna prošlost ne može biti putokaz u budućnost, barem deklarativno prožetu najvišim etičkim vrijednostima. U kontekstu senzibiliteta novoga tisućljeća, u kojem sve vidljivije djelovanje animalistički osviještenih pojedinaca i skupina izaziva zazor od prolijevanja bilo čije krvi, svinjokolja može pobuditi samo nelagodu i gnušanje.

Jednako svjesne noža

Ti su osjećaji osobito produbljeni bliskim upoznavanjem sadržaja vlastita jelovnika. Iako je već dulje vrijeme poznato da su svinje vrlo osjetljive životinje, po inteligenciji slične psu, mali broj ljudi će svoju razinu etičke svijesti podići do uvažavanja te činjenice. Opisujući susret sa svinjama na Farm Sanctuaryju u SAD-u, utočištu za spašene farmske životinje, Eric Marcus ih u knjizi Vegan, nova etika prehrane opisuje kao nestašne, razigrane, senzibilne, nježne i mazne životinje: 'Kad se sjetim ispitivačkih pogleda svinja ili njihova zadovoljnog roktanja dok sam ih češao po trbuhu, moram vjerovati da su te životinje jednako svjesne svojih tijela kao i ja. Moram vjerovati da osjećaju oštricu noža jednako kao i mi.'

Zaista, ako se prisjetimo kako kralješnjaci i osobito sisavci imaju gotovo identičan živčani sustav kao i ljudi, ne možemo negirati kako životinje pri klanju, jednako kao i pri svim drugim vrstama nasilja, osjećaju intenzivnu fizičku bol. Ipak, moderni ljudi pokazuju jednaku ravnodušnost prema patnjama anonimnih pripadnika inferiorne vrste, dobro skrivenih od pogleda iza zatvorenih vrata dvorišnih nastambi ili industrijskih farmi, kao i prema patnjama pripadnika vlastite vrste.

Usprkos potrebi za zabranom kolinja po dvorištima kako bi se mrcvarenje životinja i nestručno klanje svelo na najmanju moguću mjeru, klanje će i dalje ostati klanje. Ono će trajati tako dugo dok god pripadnike druge vrste ne prestanemo diskriminirati kao manje vrijedne ili sasvim bezvrijedne i dok god ne prestanemo u njihovoj smrti tražiti priliku za narodno veselje. Zasad, životinje su samo hrana kojom ćemo ispuniti želuce u blagdansko vrijeme mira i spokoja, stvari koje imaju uporabnu svrhu i koje ne osjećaju više od kamena udarenoga nogom.

Nakon posjeta klaonici u gradu Touli, Tolstoj je prije više od jednog stoljeća zapisao kako je jedenje životinja nemoralno, jer uključuje ubijanje potaknuto pohlepom i željom za ukusnom hranom. No, djela protivna moralnim osjećajima i dalje se nastavljaju. Životinje i dalje umiru u teškim mukama i agoniji, ponižene i obezvrijeđene u svojem osnovnom pravu na dostojanstven život i prirodnu smrt, oslobođenu ljudske intervencije. Posljedica odricanja vrijednosti životu (osobito životinjskom) je da će većina ljudi, zaražena specizmom i zatrovana konzumerizmom blagdanskog ozračja, teško shvatiti riječi Duška Čizmića Marovića, kolumnista Slobodne Dalmacije: 'Za razmjere patnji životinja u ljudskom jeziku ne postoji pravi izraz jednostavno stoga što tolike patnje ljudska vrsta još nikada nije iskusila.'

Svinje i inteligencija

Svinje s kojima ljudi dolaze u kontakt, najčešće isključivo prilikom objeda, su genetski modificirane životinje koje moraju biti pretile, kako bi davale što više sirovine. Stoga je nezdrav život, što manje kretanja i zatvoren prostor nužan u njihovom uzgoju.  U prirodi se svinje se hlade kupajući se u vodi ili blatu jer nemaju znojne žlijezde. Blato koriste i za zaštitu od sunčevih opeklina te od insekata i parazita. U svojem prirodnom okruženju, a ne na tvorničkim farmama, svinje su društvene, zaigrane životinje sa zaštitničkim osobinama, koje se vežu jedna za drugu, opuštaju na suncu, i rade gnijezda.

Praščići čuvaju toplinu grupiranjem u skupine. Sklonost grupiranju u skupine očita je i u starijih svinja u hladnom okolišu. Pri visokim temperaturama svinja ne mijenja način disanja od brzog i plitkog do sporog i dubokog, kao što čine neke druge životinje, pa svinje pri visokim temperaturama doživljavaju stres, ako nisu u mogućnosti ohladiti se.

Kao i divlja svinja u prirodi, svinja se priprema za porod tako što počinje uređivati sklonište ili 'gnijezdo'. Ako je zatvorena u boksu u uzgoju, ona će instinktivno pokušati urediti 'gnijezdo' skupljajući slamu ili piljevinu ispod sebe. Majka i djeca povezani su velikim brojem znakova. Najvažnije su glasovne poruke, pokreti i geste, a važnu ulogu imaju i vizualni i kemijski znakovi. Više od 20 njihovih groktanja, roktanja i skvičanja identificirano je za različite situacije, od vabljenja partnera do izražavanja gladi. Novorođeni praščići uče trčati na glas svojih majki, a majke svinje pjevaju svojim mladima dok ih hrane.

Svinje imaju jako dugotrajno pamćenje. Dr. Stanley Curtis, prijašnji zaposlenik Sveučilišta Penn, stavio je loptu, frizbi i bučicu ispred nekoliko svinja te ih je uspio naučiti da preskoče, sjednu pokraj ili donesu bilo koji od objekata kad im je rekao. Isto tako, mogle su raspoznavati te objekte još tri godine poslije. Biologinja Tina Widowski proučava svinje i divi se njihovoj inteligenciji: ''Kada sam radila s majmunima, znala sam ih gledati i reći: 'Da ste svinje, već biste ovo shvatili.'''. Znanstvenici na Sveučilištu Illinois saznali su da, ne samo da svinje preferiraju određenu temperaturu, već su sposobne naučiti kroz metodu pokušaja i pogrešaka kako upaliti grijanje u hladnoj staji, ako im se pruži prilika, te kako ga ugasiti ako im je prevruće.

Za svinje je poznato da sanjaju, prepoznaju vlastita imena, uče 'trikove' za nagradu poput sjedenja i vode društvene živote takve složenosti kakva je ranije primijećena samo u primata. Mnoge svinje čak spavaju jedne na drugima, poput pasa. Neke se vole grliti, a neke više vole imati prostora. Ljudi koji vode utočišta za životinje gdje su i svinje kažu da su one sličnije ljudima nego što bismo rekli.

Na farmi

Gotovo sve od 100 milijuna svinja, koliko ih se u SAD-u svake godine ubije za hranu, trpe užasavajuće uvjete na industrijskim farmama. U Hrvatskoj se godišnje zakolje oko 900.000 svinja.

Majke svinje provedu svoje živote zarobljene u sićušnim metalnim boksovima. Nikada ne mogu osjetiti toplinu i udobnost gnijezda ili nježno njuškanje partnera. Umjesto toga, okružene su hladnim metalnim šipkama i leže na mokrim betonskim podovima pokrivenima izmetom. Kada su dovoljno stare za rađanje, umjetno su oplođene i zatvorene tijekom cijele trudnoće u kavezima premalima da se okrenu ili udobno legnu u njima.

Nakon što rode, majke svinje preseljene su u kaveze sa sitnim dodatnim betonskim dijelom na kojemu mogu hraniti praščiće.  Praščići su odvojeni od svojih majki nakon manje od mjesec dana. U prirodnim okolnostima ostali bi sa svojim majkama nekoliko mjeseci. No ovdje su majke silovane i prisilno oplođene kako bi se krug prisilnog razmnožavanja nastavio. To uzrokuje slabost, stres, dosadu i majke svinje često polude, neurotično žvačući šipke svojega kaveza ili opsesivno pritišćući svoje boce s vodom. Nakon tri ili četiri godine, kada su njihova tijela iscrpljena i njihovi umovi gurnuti preko ruba ludila, poslane su na klanje.

Kastriranje bez sredstava protiv boli

Za to vrijeme, muškim praščićima su odrezani testisi -link- , repovi, napola odsječeni zubi i unakažena uha, sve bez ikakvog sredstva za ublažavanje bolova. Odvajanje praščića od majke iznimno je stresno i ostavlja često velike posljedice. Osim odvajanja od majke, stres za praščiće je i premještanje i prijevoz u novu okolinu, povećana grupa životinja unutar koje se uspostavlja nova socijalna hijerarhija, promjena uvjeta mikroklime i promjena vrste hrane.

Nagužvani su u torove s mnogim drugim praščićima, gdje ih se drži dok ne narastu dovoljno za klanje. Prema jednom časopisu orijentiranom na proizvodnju svinjskog mesa, životinjama nije dano gotovo nimalo mjesta za kretanje zato što 'pretrpavanje svinja donosi novac'.

Čekajući klanje

Prirodno besprijekorno čiste, svinje na industrijskim farmama prisiljene su živjeti u vlastitom izmetu i bljuvotini, a ponekad čak i među truplima drugih svinja. Ekstremno pretrpavanje, loša ventilacija i smeće uzrokuju jako širenje bolesti. Prije nego što ih se pošalje u klaonicu, 70% svinja na industrijskim farmama boluje od lezija uzrokovanih upalom pluća. U bilo koje vrijeme, više od četvrtine svinja boluje od šuge. Dobivaju ogromne količine antibiotika kako bi ostale na životu u ovakvim uvjetima, no mnoge umru od infekcija.

Zbog bolesti, manjka prostora za kretanje i genetske manipulacije zbog koje rastu prevelike i prebrzo, svinje često obole od artritisa i drugih bolesti zglobova. Mnoge svinje na industrijskim farmama prisiljene su živjeti na daščanim podovima iznad glomaznih jama s gnojivom. Manje svinje često pate od ozbiljnih ozljeda nogu kada im se noge zaglave između dasaka.

Neki farmeri, koji se uvijek brinu oko materijalnog aspekta, jednostavno ubiju bolesne životinje umjesto da im daju lijekove ili veterinarsku skrb. Neovisno u kojem tipu uzgoja svinje žive, na kraju sve završavaju život u klaonicama.

Dakle, gotovo sve predrasude prema ovim životinjama dolaze iz potpunog ne poznavanja njihove prirode. Isključivost prema njima dolazi i zbog različite mimike, što dovodi do toga da je ova životinja manje vrijedna jer nas ne podsjeća na ´kućne ljubimce´ na koje smo navikli. Kao što sam rekao, to je društveno uvjetovano. Ovaj stav, koji potpuno obezvrjeđuje ove životinje, čini ih najugroženijim i najeksplotiranijim životinjama u industriji mesa, odmah nakon kokoši i purica, i prijeko je potreban kako bi se održavala mesna profitna struktura. Samo za vrijeme čitanja ovog posta, samo u industrijskom uzgoju je ubijeno oko 5 500 svinja.

Preneseno sa:

Tags:
Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Komentari  

 
-1 #27 BeReal 2011-12-29 08:41
Gospodo, ne morate se svađati koja je prehrana bolja jer su

"Znanstvenici našli rješenje za nestašicu hrane - proizveli meso od ljudskog izmeta"

Tako da će svi koji zdušno brinu o biljkama i životinjama na kraju doći na svoje i početi jesti "govna" :lol:
hahahahahahahah ahahahah
Citat
 
 
+1 #26 Svejed 2011-12-28 00:28
Konotacije u tekstu dopuštaju da se priča o vegetarijanstvu , jer se ne problematizira samo masovna proizvodnja hrane, nego i seoske farme, uzgoj životinja i odnos prema njima općenito. A što se tiče masovne proizvodnje, po meni je jedino riješenje jačanje lokalne proizvodnje, u vidu malih farmi, seoskih gospodarstava i slično. Masovna proizvodnja je problem sam po sebi, bez ikakvih drugih konotacija, jer se njome moć nad sveukupnom ljudskom prehranom koncentrira u mali broj ruku, i dolazi do monopola nad hranom. Da svi na svijetu postanu vegetarijanci, taj bi problem i dalje ostao tu. Zato mislim da se tu može pomoći jedino promjenom koncepta proizvodnje, tj prelaskom sa masovne na lokalnu proizvodnju hrane, a neka svak za sebe donese izbor šta će jesti. A svakako se slažem i da se u određenim slučajevima i na selu životinje uzgajaju u neadekvatnim uvjetima, i da bi se to trebalo promijeniti.

A što se tiče toga, jest prirodnije početi od sebi sličnijih vrsta u jedenje, ili, bolje rečeno, ne-jedenju drugih bića. Ali ostajanje na tomu, ne čini svijet ništa pravednijim. Ako već hoćeš, tom principu je jedino dosljedna solarna joga, i ona jest najbolji način dobivanja potrebne energije, u to nema sumnje. Ako to želiš, i imaš uvjete, svakako pokušaj solarnu jogu. A biljke u svakom slučaju imaju bolju energiju od životinja, to bez daljnjega,ali i zu ima razlika u organizmu ljudi, kako bi prihvatio ne-jedenje mesa, recimo za koju je krvnu grupu ono više potrebno, i slično. Ja ne dijelim taj princip da ne jedem druga živa bića, ali bi svakako volio prakticirati solarnu jogu, ali za nju ntrenutno nemam uvjeta.
Citat
 
 
+1 #25 vegan 2011-12-27 23:10
Iako tema ovog teksta nije prehrana niti veganstvo, neki komentatori su se pozabavili tom tematikom. S tim u vezi (prehrana), mogu se nadovezati sa "vječnim" komentarom da nije zdravo jesti meso, pogotovo svinjetinu, jer:
"Svinjetina sadrži i jednu bjelančevinu koja na osnovi svoje strukture ima vrlo visoku stopu raspadanja (truljenja). Vrlo brzo prelazi u gnjilost. Tako nastali produkti truljenja znatno opterećuju crijeva, limfu, krv, jetra i sve organe za izlučivanje i odlaganje toksina. Zbog masti, kolesterina i svoje specifične strukture bjelančevina, svinjetina je najveći podstrekač ateroskleroze.
Struktura bjelančevina svinjetine vrlo je slična onoj u ljudskom mesu. Zbog toga je pri probavi stalni obrambeni crijevni sistem ne prepoznaje kao strano tijelo, te lako kroz crijevne stijenke prodire u limfni sustav i krv zajedno s bjelančevinasti m produktima truljenja i toksinima (otrovima). Vidi: amoic.hr/.../...
Što se tiče osjećaja biljaka, istina je, trebamo težiti za zaštitom svekolikog života, ali zar nije najprirodnije krenuti od sebi srodnijih vrsta? Čovjek i životinja imaju sličnosti (tijelo, organi, oči, mozak, srce, ...), podizanje i dojenje mladunčadi (djece), itd, itd.
Citat
 
 
#24 V.K. 2011-12-27 22:19
Tačno Duh Vremena. Slični su Teslini proračuni koje sam čitao.
Citat
 
 
+5 #23 Duh_Vremena 2011-12-27 21:05
I da sve to za biljke i jest točno, sto se tada događa jedenjem mesa uz činjenicu da je za 1 kg mesa potrebno 10 kg proteina iz povrća? Na površini zemljišta veličine 5 nogometnih igrališta (što iznosi 10 hektara), može se uzgojiti: mesa dovoljno za prehranu 2 čovjeka ili kukuruza dovoljno za prehranu 10 ljudi ili žita dovoljno za prehranu 24 ljudi ili soje dovoljno za prehranu 61 čovjeka. No tim sirovinama se prehranjuju životinje kako bi se dobila količina mesa koja će nahraniti cca. 30x manje ljudi.Toliko o gladi u svijetu.
Citat
 
 
#22 Svejed 2011-12-27 17:57
Haha, vgetarijanski iluminati i izgladnjivanje stanovništva? :-* Nemojmo pretjerivati. Ali slažem se da su i biljke svjesne i inteligentne.
Znanstvenik Cleve Backster je spajao biljke na poligraf,provje ravajući im električnu vodljivost, i ustvrdio da biljke osjećaju bol,te da imaju reakciju na ljude koji im namjeravaju nanijeti zlo. U jednom eksperimentu spojio je filodendron na poligraf, a pomoćnik mu je bio u drugoj sobi sa jednim mrtvim i živim filodendronom i loncem kipuće vode. Kada je u vodu ubacio mrtvog filodendrona, biljka nije pokazivala nikakvu reakciju, a kada je ubacio živog reagirala je burno.
Stefano Mancuso, talijanski znanstvenik, je primjetio da biljke imaju ponašanje slično životinjskom. Primjetio je da u nekim dijelovima korijena biljka troši znatno više kisika, i ta u tim dijelovima postoji električna aktivnost, što uvelike podsjeća na način na koji funkcionira mozak. Znam i za slučaj nekog japanskog znanstvenika koji je ustvrdio da riža dulje živi ako joj govoriš lijepe riječi nego da joj psuješ.
Ima i niz drugih koji su u svojim istraživanjima došli do sličnih zaključaka,nema smisla da sve opisujem, ako nekoga zanima, neka progugla gore navedena imena.
Meni iskreno nisu ni potrebna ova istraživanja da zaključim da su biljke svjesne, dovoljno mi je pogledati kako biljke rastu u prirodi. Svoj rast usmjeravaju tako da bi došle do što više sunčevog svijetla, što je jedan svjestan proces.
Netko će možda reći da biljke sve ovo rade instinktivno, a to me ne čudi, jer još uvjek ima ljudi koji isto to tvrde i za životinje. Kako god, ovo što sam iznio je svakako diskutabilno, ali je nesumnjiva činjenica da su biljke žive, i ako jedeš mrkvu ili krastavac prethodno si ih ubio.
Tako da što se tiče upornog predstavljanja mesojeda kao okrutnih ljudi bez empatije, to mi je odbojno, a po mom mišljenju je neutemeljeno i pretenciozno. Ako netko ne želi jesti meso, ne mora, ali nema potrebe da od toga stvara moralni zakon za druge.
Citat
 
 
+4 #21 vegan 2011-12-26 19:11
Mesna industrija za ishranu stoke troši jaaaako puno žitarica i druge hrane koju bi mogli pojesti ljudi. Koliko se samo vode uništi i zagadi u mesnoj industriji?! A koliko se samo subvencija "slije" u mesnu i mliječnu industriju?? Umjetno se osjemenjuju (siluju) krave, svinje ... kako bi one stalno donosile na svijet mladunčad. Zapadni, bogati svijet baca dnevno na tisuće tona hrane, a siromašni dio ove planete gladuje. Naprosto nam se stvarnost prikazuje drugačijom nego što ona jeste. Od biljaka se mogu napraviti ukusne delicije, samo treba probati (ima puno recepata na internetu). Mnogi vrhunski sportaši dokazuju da vrhunske rezultate postižu sa veganskom ishranom. Slon je biljojed, a opet je jak i dobro uhranjen. Gorile koje su nam slične - su biljojedi. Mi naprosto psihološki i fizički nismo stvoreni da ubijemo, zakoljemo svojim zubima ili kandžama neku životinju i da ju onda u slast onako krvavu pojedemo. Stvarno je žalosno veseliti se klanju životinja. One jako pate, a mi bismo ipak trebali biti suosjećajni i ne dozvoliti im takav užas i patnju. Sigurno je svatko vidio neku kravu kako liže svoje mlado, ona ga voli - dakle ima osjećaje. Ona ga doji kao i bilo koja druga majka. Svaki dan mi u dvorište dolaze tri psa. Svaki od njih ima drugačiji pogled i ono što se zove osobnost. Tako je i sa drugim životinjama. Klanje nije lijep prizor, a što nije lijepo očima - nije niti našem stomaku. Imala sam priliku čuti iz naše lokalne mesne industrije plač krava koje su išle na klanje. To je bilo užasno, ja to ne mogu zaboraviti. Dakle, sve ono zapakirano meso u dućanima kao i raznorazne salame i paštete - sve je to nekad imalo oči, srce, ..., dušu i osjećaje.
Citat
 
 
+5 #20 Duh_Vremena 2011-12-26 16:27
meso je nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane i prosječno se za 1 kg mesa upotrijebi 10 kg proteina iz povrća. Do izgladnjivanja dolazi zato što ljudi na bogatom Zapadu koriste većinu svjetskih usjeva žitarica kako bi nahranili svoje životinje na farmama. Štoviše, Zapad koristi svoju moć inzistirajući na tome da manje bogate zemlje uzgajaju hranu za životinje zapada umjesto da tu hranu uzgajaju za vlastiti narod. Te proklete informacije i cinjenice... kako samo smiju postojati zar ne?
Citat
 
 
-2 #19 iza tebe 2011-12-26 15:31
šta će biti ako svi postanemo vegani pojest ćemo sve biljke i tko će nam onda davati kisik
Citat
 
 
+8 #18 Bel-Mordok 2011-12-26 15:00
Prehrambeni rat elite protiv čovječanstva
www.4dportal.com/.../

Hrana d.o.o. - Hrvatska 2015.
www.4dportal.com/.../

Earthlings (dokumentarni film)
www.youtube.com/.../

Orthorexia: bolest zdrave prehrane
4dportal.com/.../...

Stručnjaci tvrde: Počinje velika glad!
4dportal.com/.../...

Sve bliže nestanak pitke vode?
4dportal.com/.../...

Znanstvenici našli rješenje za nestašicu hrane - proizveli meso od ljudskog izmeta
www.4dportal.com/.../
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

DUH VREMENA: GLOBALNA KRŠĆANSKA UROTA (2.dio); represijske značajke

DUH VREMENA: GLOBALNA KRŠĆANSKA UROTA (2.dio); represijske značajke

S obzirom da je bilo optužbi da sam isfrustrirani Kršćanin, moram se izjasniti da nisam kršćanin, ne pripadam niti jednoj religiji ili sekti, nisam nacionalno niti politički opredjeljen i ne...

Komentari(1) Klikova:10243

Više...
DUH VREMENA: GLOBALNA KRŠĆANSKA UROTA (1.dio); krvoprolića i nasilno pokoravanje svijeta

DUH VREMENA: GLOBALNA KRŠĆANSKA UROTA (1.dio); krvoprolića i nasilno pokoravanje svijeta

Vjerojatno se većina vas našlo u situaciji da raspravlja s nekom religioznom osobom koja je na temu  srednjeg vijeka, inkvizicije iliti ´mračnog doba čovječanstva´, reagirala s odrješitim...

Komentari(1) Klikova:19696

Više...
Europska Unija - Što su nam to političari prešutjeli?

Europska Unija - Što su nam to političari prešutjeli?

Kako je moguće da toliki broj ljudi i dan danas nakon završenih i zaključenih pregovora nemaju uvid u to što su to naši političari pregovarali s Europskom unijom? Kako je...

Komentari(15) Klikova:50010

Više...
DUH VREMENA: Spektakularni ulazak Hrvatske u EU

DUH VREMENA: Spektakularni ulazak Hrvatske u EU

'U jesen 1991. godine, pod uzbunama, u staroj prljavoj kotlovnici u podrumu moje zgrade, šćućureni na hoklicama donesenima u trku iz stanova čekali smo kad će...

Komentari(3) Klikova:14839

Više...
DUH VREMENA: Vodič za borbu protiv depopulacije stanovništva (homoseksualizma)

DUH VREMENA: Vodič za borbu protiv depopulacije stanovništva (homoseksualizma)

Što sve prvenstveno morate znati da bi mogli ´voditi borbu´?  

Komentari(32) Klikova:16937

Više...
DUH VREMENA: Dezinformacije i manipuliranje

DUH VREMENA: Dezinformacije i manipuliranje "u ime obitelji"

Gdje su bili svi ti "Hrvati" i "Hrvatice" kada se raspisivala peticija za referendum o poništavanju pretvorbe i privatizacije, zabrane prodaje resursa, zabrane GMO-a i za ponovni referendum...

Komentari(17) Klikova:14352

Više...
DUH VREMENA: Političke stranke i političari su problem, a ne rješenje!

DUH VREMENA: Političke stranke i političari su problem, a ne rješenje!

Koliko još mora proći vremena da ljudi to shvate? Na što sve čovjek pristaje i do koje mjere dozvoljava (svjesno) da ga se tretira kao roba... Zašto svjesno?...

Komentari(5) Klikova:17765

Više...
DUH VREMENA: Institut Tavistock i okultizam obavještajnih službi

DUH VREMENA: Institut Tavistock i okultizam obavještajnih službi

O institutu Tavistock sam planirao pisati još davnih dana, zbog njegove važnosti i enormnog utjecaja na svijet i ljude koji toga uopće nisu svjesni. No,...

Komentari(3) Klikova:25197

Više...
DUH VREMENA: Ritual žrtvovanja: Ubojstvo J.F. Kennedya

DUH VREMENA: Ritual žrtvovanja: Ubojstvo J.F. Kennedya

Kennedyevo predsjednikovanje nije ni približno bilo onakvo kakvog su ga prikazivali tadašnji mediji. Njegovo ubojstvo ´mističan´ je čin koji provocira postavljanje pitanja u svakoga tko kritički razmišljanja.

Komentari(2) Klikova:19134

Više...
DUH VREMENA: Mlijeko - zašto ga ne konzumirati? (2.dio)

DUH VREMENA: Mlijeko - zašto ga ne konzumirati? (2.dio)

Zašto uopće pišem o mlijeku i kakve ono ima veze s svim ostalim temama o kojima pišem? Kakve veze ovo ima s sviješću? Ima itekako veze.

Komentari(1) Klikova:17230

Više...
DUH VREMENA: Sve što morate znati o Barack Obami

DUH VREMENA: Sve što morate znati o Barack Obami

Pobjeda Baracka Obame na još jednom mandatu je točka na i koja samo potvrđuje da SAD nije zemlja slobodne, slobodnog izbora, niti demokracije.

Budi prvi i komentiraj! Klikova:26553

Više...
DUH VREMENA: Mlijeko - zašto ga ne konzumirati? (1.dio)

DUH VREMENA: Mlijeko - zašto ga ne konzumirati? (1.dio)

Mnogo ljudi živi u uvjerenju da je mlijeko zdrava namirnica i da ga se mora piti (i konzumirati na sve ostale druge načine - sir, jogurt, vrhnje, itd.) posebno ujutro....

Komentari(2) Klikova:22353

Više...
Kraljevi i kraljice u saboru i parlamentu

Kraljevi i kraljice u saboru i parlamentu

Ovih dana, dok sam bio u jednom njemačkom gradu, imao sam nesretnu priliku posjetiti dvor  u kojem je obitavala nekoć vladajuća kasta te regije. Kao i obično, tu je bio...

Komentari(4) Klikova:16769

Više...
DUH VREMENA: Potonuće Atlantide i čuvari planete

DUH VREMENA: Potonuće Atlantide i čuvari planete

Do ove teme sam došao, ni manje ni više, čitajući u novinama i internetu o novim događajima u Srbiji, točnije na ulicama Beograda uslijed treće po redu zabrane gaj pridea....

Komentari(10) Klikova:22968

Više...
DUH VREMENA: Napad

DUH VREMENA: Napad "štednim" žaruljama i uspostava ´Smart mreže´

Dok se potrošače godinama poziva (a sada i prisiljava) da klasične žarulje zamijene štednima, berlinski stručnjaci, pa i mnogi drugi, upozoravaju da te žarulje trebaju biti uključene što kraće i...

Komentari(1) Klikova:20330

Više...
DUH VREMENA: Legalizacija prostitucije

DUH VREMENA: Legalizacija prostitucije

Ako se odlučimo na suzbijanje prostitucije (trgovine ženama) znači da odbijamo biti marionete međunarodne industrije prostitucije, viših političkih interesa i indoktrinirajućeg javnog mnijenja koji se ne bavi ljudskim pravima.

Komentari(1) Klikova:25678

Više...
DUH VREMENA: Potražnja za seksualnim ´robljem´ i šutnja političkih elita

DUH VREMENA: Potražnja za seksualnim ´robljem´ i šutnja političkih elita

´Vrlo često auti bi usporavali ljudi bi vikali: ti si kurva, ovo nije posao za takvu curu. Ali nikad nisu stali i pitali mogu li mi pomoći.´-Stefa, tinejdžerica iz Moldavije...

Komentari(1) Klikova:23601

Više...
DUH VREMENA: Globalna trgovina seksualnog´roblja´

DUH VREMENA: Globalna trgovina seksualnog´roblja´

´Svakom ˝pravom muškarcu˝ su idealne dvije vrste žena: domaćice i prostitutke. One pak ispunjavaju sve potrebe muškoga, predodređenoga da bude pravi gazda u kući´.

Komentari(2) Klikova:27098

Više...
Baner

Kolumnisti

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno