Croatian English French German Italian Russian Spanish Swedish

4Dportal.com Facebook Profil4Dportal.com Twitter4Dportal.com YouTube kanal4Dportal.com RSS

A+ R A-

Dimenzije vremena

22511

Čitavi univerzum prožet je u šarenolikosti postojanja. To je jedinstvo u raznolikosti. Naša planeta i čovječanstvo, samo su dio toga. Svaki dio prirode ima svoje zakone. Društvo takođe, sa svim drugim oblicima života na Zemlji. Svaki oblik postojanja trpi promjene. Sve promjene i dešavanja uzrokovne su vremenom, a vrijeme energijom, materijom i prostorom. Ovo je u skladu sa kvantnom mehanikom, a to se pokazuje kroz vremenski tok kretanja čestica i kosmosa.


Međutim, ako sagledamo stvari iz šireg ugla, vidjećemo da ovo kretanje obilježava i naš društveni život. Istorija je, dakle, samo jedna društvena kvantna mehanika. Mi smo svi materija i energija, koja ostavlja trag u vremenu i prostoru. Istraživanje istorije čovječanstva je nalik putovanju kroz vrijeme.Vrijeme je najinteresantnija različitost u dimenzijama. Iako je relativno, i možemo ga sagledati kroz razne okvire zapažanja, ono je nesumnjivo vrijedno posmatranja i razlučivanja.

Čovjek je različito biće od životinje , jer misli, prožima i stvara. Kako pretežno ne ulazi u dubinu svog bića i problema stvari, on se prirodno u većini slučajeva vodi spoljnim uticajima. Tako zna slučajno ili nedostatkom određene svijesti, da zanemari ili ne uvidi neke zasebnosti i povezanosti.

Vrijeme bismo mogli definisati kao jedan kontinuitet, opšti tok cijele materije i antimaterije, živog i neživog. Taj tok se ogleda kroz opšte kretanje svega što postoji u kosmosu, na Zemlji (kod ljudi, biljaka, životinja...), svijetu mikroorganizama i atomskom svijetu čestica. Za sve u prirodi važi poseban tok, poseban zakon vremena tj. interval, dužina. Tako npr. u atomskom svijetu, vrijeme ne predstavlja onaj tok poznat našem svijetu. Ako ubrzavamo jone u sinhrociklotronu električno polje jedne grupe jona pada tokom njihovog ubrzanja, od većim vrijednostima ka manjim. Pri velikom porastu energija dolazi do relativističkog porasta mase, te će čestice postati teže i tromije (teški joni), a time i njihova brzina sporija. Vremenski tok biće sporiji. Kod čovjeka se gubljenjem snage usljed nekog ubrzanja,takođe usporava kretanje. Isto je na globalnom, društvenom nivou kada sve zavisi od energije i mase pokretačke snage skupine ljudi , koja će se odraziti na brzinu toka događaja i  ostaviti trag u vremenu i prostoru. Baš kao što ove pomenute "teške jone" možemo ubrzati, da zbog svoje umanjene ugaone brzine ne bi ispali iz koraka sa električnim poljem ukoliko bi frekvencija ostala ista, tako se i društvene pojave mogu ubrzati. Čak  i za vrijeme velikih pjega na površini zvijezda i Sunca, elektromagnetna polja mogu dostići veliku jačinu i naelektrisane čestice znatno ubrzati , a onda bi vremenski tok bio znatno brži.

U našem svijetu jedna sekunda ne znači gotovo ništa. Znači samo za čovjekov organizam. U atomistici, to je nešto sasvim drugo , i ovo malo vrijeme vrlo je značajno. U vremenu od jedne u/sek (mikrosekunde=milionitom dijelu sekunde) pri fisiji atoma oslobađa se količina energije koja pravi lančanu reakciju dijeljenja atoma. Ta sekunda stvara od svake podjele od 2 do 3 neutrona za dalji nastavak reakcije. Brzina je  nevjerovatna , a time i sama dužina ovog vremena. Podjela atomskog jezgra u ovoj sekundi biće sa 100 kg nuklearnog eksploziva za oko 30 jezgara, tj. jedna deoba na svakih 30 hiljaditih djelova sekunde.

Brzi put obavi svjetlost na putovanju od oko 300 000 km/s. Zvijezda Supernova, izbaci energije za dva mjeseca onoliko koliko bi izbacilo Sunce za oko 30 miliona godina. Možda ovu brojku treba posmatrati kritički prema NASA-i, ali je sigurno da će vremenska cifra opet biti velika, zbog prirodnih zakonitosti koje vladaju u kosmosu. Međutim, i Sunce trpi promjene kroz svaki sekund, jer svake sekunde gubi 200 miliona tona materijala s površine. Taj sekund njegovog površinskog gubljenja materije, skoro da odgovara obimu protoka vode u slivu Amazona. Ovo gubljenje mase sastoji se od visokonaelektrisanih čestica brzine od 2 000 km/s. Jedna svjetlosna godina čini udaljenost od oko 10 biliona km, a vrijeme koje je potrebno svjetlosti ili nekom drugom obliku elektromagnetnog zračenja da je pređe, jeste godinu dana. Čak i u minimalnim brojkama naspram ove kilometraže, da krenemo putovanje od jedne zemlje do druge avionom,vrijeme će nam teći sporije za 5 sekundi,kako je izmjereno, u odnosu na nekoga ko nije u pokretu. Pogledajmo samo ove tokove vremena, i njihov značaj. Dakle, ovim vidimo da je van našeg društvenog svijeta, vrijeme zavisno ne samo od mase već i brzine. U stvari, tako je i u našem svijetu, samo značajni tokovi nisu u sekundama odigrani i u hiljadama km/s.

Da se kosmička prašina sabije putem tamne energije i stvori planetu, potrebno je prema evoluciji astrofizičara više od nekoliko miliona godina. Skoro da isto važi i za zvijezde, samo su umjesto prašine u pitanju gasovi i materija od eksplodiranih zvijezda. Što se tiče vremena, tačnost uzmimo u razmatranje. Činjenica jeste, da je potrebno izuzetno dugo vremena. Tamna energija u kosmosu, tjera prostor da se širi još brže. Posljedica tog širenja je da s protokom vremena, besplatan dodatak materija biva sve veći. Na visini od 36 000 km od Zemlje, satelit obiđe krug oko Zemlje za 24 časa, što odgovara okretanju Zemlje oko sopstvene ose. Na Zemlji pada oko 1 000 tona kamenja sa Marsa svake godine. Dakle, za svega 365 dana. Postoji mogućnost da ista količina pada i sa Mjeseca, a možda čak i veća, jer sjetimo se da nam je blizu, i da njegova gravitacija ima jak uticaj na našu planetu. Pitajmo se sada, koliko vremena samo treba da se oblik nekog života začne i razvije?!  Koliko je potrebno vremena da se u društvenom životu neka ideja ma koje forme, začne i razvije?!

Spustiću vas sada na Zemlju, da prođemo kroz vremenske dimenzije našeg svijeta. Pogledajmo kroz istoriju koliko je vremena trebalo da nastanu civilizacije, koje će svojim radom u kulturi, nauci i drugim djelovanjem, ostaviti trag i uticati na buduće naraštaje narednih vijekova. Istorija djelimično pokazuje koji su vremenski intervali, dužine, trebali da se odigraju seobe i seobe naroda. Svaka je za sobom ostavljala materijalne dokaze, lingvističke korijene u našim prezimenima i riječima, i miješanjem naroda otisak u DNK analizi. Narodi su dolazili i odlazili, kao u cilju da ostave pečat u prostoru i vremenu.

Kako su se razvijale elite Evrope nakon srednjeg vijeka, počeli su se u novom dobu kovati planovi istorije za naredne periode, pa čak i decenije. Ovaj trend je i danas popularan u politici, a vrijeme je uvijek tu da zađe i izađe poput Sunca. U pitanju su samo trenuci vremena, koji se procjenjuju sa opšteg stanovišta društvenog stanja, internog i eksternog prostora. Već s kraja XVIII vijeka do danas, krenulo se sa industrijskim, pa kasnije i tehnološkim razvojem. Tako je trebalo vrijeme da se i mnoge nauke u XIX vijeku konstituišu, i naznače svoj metodološki početak. Među njima je i istorija kao društvena nauka, koja svoj početak i razvoj do konačnog konstituisanja prati vremensko kretanje još od starog vijeka (počevši od Helena (Grka) u VI.vijeku p.n.e.).  Razvoj vremena u njegovom toku, pratio je uviđaj i sazrijevanje. Zato vidimo koliko je bilo potrebno npr. da se otkriju ostaci nekih starih kultura na Balkanu, počevši od Vinče do otkrića piramide u Bosni , kao što sigurno i praistorijski čovjek još čeka vrijeme da bude otkriven na lokalitetu „Crvena Stijena" (u Crnoj Gori), do posljednjeg 31-og sloja. Dodajmo tu i arheološka iskopavanja u Hrvatskoj, a onda i dalje. Pitajmo se samo koliko vremena još, do takvih otkrića, kao i saznanje o kojem je prošlom vremenu riječ. Sve ide ka tome o opštem povezivanju vremena, a sa njim i prostora, koje će u budućnosti, siguran sam, dovesti do izuzetnih otkrića u prirodnim i društvenim naukama. Jednom kada se to otkrije, spojiće se istorija sa naukama astronomije koje tragaju za objašnjenjem kako je nastala naša planeta kao i ostale u Sunčevom sistemu. Jednostavno, vućiće nas uvijek želja za saznanjem prošlosti, našim nastankom i vremenskoj starosti ljudskog roda. Vrijeme će samo pratiti cijelu harmoniju prirode i društva. Možda opet neće biti primjećen od svih kao konstantni pratilac svega.   

Sada zamislite da prije 100 godina kažete nekom čovjeku, da će dosta jak tehnološki napredak biti vrlo brzo ostvaren, i to već za više od četvrtinu vijeka od njegovog vremena. Razmislite još da je vidio sliku, npr. samo nekog putničkog aviona iz 80-ih. Sigurno ne bi povjerovao da će se tako nešto ikada ostvariti, ili barem ostvariti tako brzo. Prirodno bi bilo takvo ponašanje. On bi znao drugo vrijeme u kojem on živi, pa tek ono iz pogleda na prošlost. Za njega bi tako nešto bilo kao nemoguće. Međutim, ako bi prihvatio kao moguće, on bi vjerovatno dao procjenu današnjice za vrijeme od možda nekih oko 200 ili do 400 godina. Ako pogledamo svu istoriju,onda vidimo zapanjujuće brz čovjekov napredak u tehnologiji. Ukoliko dodamo astronomske planove za 2016. i 2018. godinu, onda  vidimo koliko ćemo još istražiti kosmos u odnosu na znanje iz 60-ih godina. Tada će proći vrijeme od 50 godina, i mi ćemo (prema NASA-i) znati 10 milijardi svjetlosnih godina, u odnosu na 60-e g.odine XX vijeka kada smo znali 2 milijarde s.g. Gledajući drugu stranu vremena, i to po dužini i širini, društvena atmosfera na globalnom nivou kroz politiku i diplomatiju, biće vrlo neizvjesna. Sve bi se okretalo oko teorije vjerovatniće i nagađanja. Prosjek od 7 do 9 godina je sigurno, dosta kratka vremenska dužina i tok za bilo kakvo strogo sagledavanje, a pogotovo preciziranje. Ali već dalje od toga, bilo bi nešto sasvim drugo, zar ne?!

Vrlo je interesantno kada stari ljudi kažu da je život kratak. Mi nikad ne razmišljamo o tome šta bi rekao neki čovjek na svoje sjećanje, a da pri tome ima npr. 1 000 godina. Ko zna, možda bi i on rekao: „Djeco, život je kratak!"  Vrijeme je kao točak beskonačnosti, prepun raznih dužina i širina.  Ako biste zapažanjem krenuli dalje, moglo bi se reći da ima i visinu.

Čovjek vremena XX vijeka je u dostignućima tehnološki lider modernog doba, dok je u političkim zbivanjima kao lider destrukcije. Prošao je vremenski tok od 60 godina od početka Hladnog rata, a skoro je 20 godina od njegovog „kraja". Prije njega bila su dva svijetska rata. Danas 2009. Godine, u doba XXI vijeka, svijet je i dalje kao nekad-u igri nuklearnih odmjeravanja snaga i brojnih proba koje utiču na unutračnjost Zemlje, praveći povratnu reakciju, u vremenskom intervalu svakih sat i četrdesetdevet minuta (prema N.Tesli). Uz svu harmoniju kretanja nebeskih tijela, i samog čovjeka u tome, kinetička energija kroz njega treperi konstantno u stotinkama sekunde. Dalje ako želimo, možemo  samo širiti vremenske tokove i prikazivati njegove dimenzije u svijetu biljaka i životinja.

Za kraj mi ostaje da vas uvučem u unutrašnje procese u čovjeku koji se odigravaju u stotinkama, sekundama, satima, danima itd. Svakog trenutka u našem tijelu umire oko 300 000 ćelija. To je manje od 0,0001 od ukupne količine koje se nadoknade u ljudskom tijelu svakog dana. Ali, čovjek pretežno ne razmišlja o količini nekih pojava, kao i o njihovom vremenskom toku. Ćelije naših crijeva mijenjaju se svakih nekoliko dana, bešike svaka 2 mjeseca a crvenih krvnih zrnaca svaka četiri mjeseca. Po prosjeku svaka prosječna osoba izgubi u toku dana oko 1,50 grama svoje kože. Tako nastaje prašina u našem domu. U prašnjavljenju doma, pomoćiće nam i kućni ljubimac. Vremena je  malo potrebno, ni 24 časa, da više od jednog grama kože, opadne opet nakon prvog čišćenja kućne prašine. U vremenskom intervalu od 365 dana, pojedemo 55 vekni hleba, a tokom života (prosjek 78 godina) više od 34 000 jaja. Tokom života pređemo više od 15 500 km pješke, a kolima razdaljinu koja odgovara putu do Mjeseca.

Stalni u pokretu, žureći kroz život da budemo tačni i ne zakasnimo, razmišljajući o sebi i drugima, o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, šta smo mogli promjeniti a šta ne, mi samo kreiramo misao u jednom pravcu-vremenu, a da ga ni približno nismo svjesni u drugim. I to vam je vrijeme, vječiti pratilac koji odobrava i sputava, a sve u skladu sa materijom, prostorom i energijom. Koliko je vremena samo potrebno, da se oblik nekog života  začne, razvije, proputuje i prođe?!  Jednostavno, neophodno je da ispitamo množinu objekata u svim prostorima, a zatim da ih pratimo kroz vrijeme.

 

Preneseno sa: 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Komentari  

 
+1 #9 Bel-Mordok 2011-10-30 20:53
Putnici kroz vrijeme i njihovi tragovi u prošlosti
4dportal.com/.../...

Vremenski putnik snimljen na Charlie Chaplinovom filmu
www.4dportal.com/.../

Čovjek iz prošlosti
4dportal.com/.../...

CERN akcelerator kao vremeplov?
4dportal.com/.../...

LHC bi mogao postati prvi pravi vremenski stroj?
metro-portal.hr/.../56606

Snimke mozga pokazuju kako meditacija "efektno" liječi mentalne bolesti
4dportal.com/.../...

Novo otkriće pomiče granice fizike prema SF-u
4dportal.com/.../...
Citat
 
 
+3 #8 V.K. 2011-04-27 12:48
:) Da je Vrijeme iluzija koja se vezuje za Prostor to je meni odavno poznato kao neka vrsta definicije u fizici. I rad se ne tice te iluzije, koliko prikazivanja razlicitosti Vremena kao problema. A u taj iluzionizam ne ulazim. Cilj rada je prije 2 godine bio samo usmjeren ka toj raznovrsnosti u svemu, kao sto govori budizam. A razlicitost je jasna, pogotovo u drustvenim sverama koje stvaraju elite praveci Istoriju, a Istorija vec nije iluzija. :)

A relativitet postoji zdravi i nezdravi, zavisno je li Boskovicev ili Ajnstajnov. I za Materiju se kaze da je proizvod naseg uma, dakle, iluzija, pa postoji i filozofija Materije.
Citat
 
 
#7 DoubleW 2011-04-25 20:33
Citat Ja:
Vrijeme je iluzija, proizvod našega uma, vrijeme ne postoji, postoje ciklusi koji se mogu ubrzati ili usporiti. Stoga, bilo kakva prica o vremenu je vrtnja u krugu iluzija (vremena)
pozzz

Na to sam i mislio kad sam rekao da je: "Čoik je zabludio" i odmah dobio ocjenu -3.
Text je promašen.
Nije pisan o vremenu nego o relativnosti.
Kad pisac uzme u obzir ne-vrijeme i/ili istovremenost, onda ću ga i uzeti za ozbiljno.
Ovako je to samo zabludjelo površno naklapanje, tako i treći put kažem : "Čoik je zabludio"
Citat
 
 
+4 #6 Rinzaj 2011-04-25 10:38
Predivan je smisao, koji nas u poimanju spaja. :)
Citat
 
 
+3 #5 Mira-Chicago 2011-04-25 04:34
predivno razmisljate!!
Citat
 
 
#4 Rinzaj 2011-04-24 09:54
Od onih najiskrenijih znanstvenih komentara čuli smo one koji govore kako sama znanost o strukturi prostora koji nas okružuje, dakle o svemiru, zna nešto i to otprilike 10%.
90% je čista enigma.
Kako je 90% jedna nepoznanica sasvim je prirodno da u nju čovjek proicira sve i svašta.
Međutim, kako čovjek barata samo predstavama, a i sam je fenomen u pojavnoj fenomenologiji, ideja "vremena" je onoliko stvarna koliko i stvarna i ideja energije. Zapravo ta dva pojma su korelati koji se nadopunjuju, a odnose se na istu nepoznanicu.
Ono što proširena spoznaja u novije 'vrijeme' uključuje je faktor svijesti, jer svijest je kozmička pojava koja spada u red veličine energije i vremena, a po svemu sudeći i osnovni dokaz da pored postojanja kauzalnih zbivanja postoji u jedan akauzalni, zapravo bezuzročni poredak.
Citat
 
 
+5 #3 Ja 2011-04-23 18:46
Vrijeme je iluzija, proizvod našega uma, vrijeme ne postoji, postoje ciklusi koji se mogu ubrzati ili usporiti. Stoga, bilo kakva prica o vremenu je vrtnja u krugu iluzija (vremena)
pozzz
Citat
 
 
+5 #2 V.K. 2011-04-23 16:08
:)) Tesko da moze biti da sam, jer bih vjerovatno postao relativist standardni. Pisao sam slobodnim stilom. Dao sam sliku samo vremena suprotno od onog kako je govorio Ajnstajn, "da je vrijeme ono sto vidimo na satu". Eto, to mi je bio cilj. Inace, sluzio sam se nekim podacima opste poznatim ((ne)zahvaljuju ci propagandi) cisto da se predstavi problematika vremena. A kao dopuna i suprotnost valja pomenuti i brzina Teslinih cestica od 450 000 km u s. Sto se tice NASA-e ona je ogrezla o relativitetu Ajnstajna kao i evolucionizmu, tako da cifre tesko da mogu biti tako precizne da bi im se vjerovalo kao i jos dosta toga. Narociti oko Velikog praska gdje se navodno zna temperatura prije i poslije praska.
Dakle, tesko da sam u zabludi. :)
Citat
 
 
-4 #1 DoubleW 2011-04-23 15:40
Čoik je zabludio.
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Baner

Popularno

Novosti

Kolumne



Partneri

Prijava

Registracija

*
*
*
*
*

* Polje je obavezno